U izvještaju se navodi da gotovo da nema poglavlja u kojem je ostvaren značajan napredak Srbije prema članstvu u EU, uz upozorenja na neusklađivanje vanjske politike Beograda s politikama Evropske unije, loše odnose sa susjedima i nazadovanje u oblasti vladavine prava.
Piculin izvještaj europarlamentarci su usvojili sa 468 glasova za, 116 protiv, dok je 79 zastupnika bilo suzdržano.
„Dok vlasti u Srbiji i dalje predstavljaju članstvo u EU kao svoj strateški cilj, postupci njenog političkog rukovodstva često to ne potvrđuju“, istakao je Picula predstavljajući izvještaj na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu.
„Napredak Srbije u provođenju reformi važnih za napredak prema članstvu u EU značajno se usporio. U nekoliko ključnih područja, posebno u oblasti vladavine prava, došlo je i do nazadovanja“, kazao je Picula.
Poziv na zamrzavanje sredstava i protivljenje otvaranju pregovaračkog klastera 3
Zbog neispunjenih obaveza ili ozbiljnog nedostatka rezultata, izvještaj poziva Evropsku komisiju da zaustavi buduće isplate u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan.
Podršku koja se usmjerava preko Vlade Srbije trebalo bi odmah obustaviti zbog nedostatka jasnog i vjerodostojnog napretka u oblastima vladavine prava, slobode medija i izbornih uslova, navodi se u izvještaju Evropskog parlamenta o Izvještaju Komisije o Srbiji za 2025. godinu.
„Također se zalažem za reprogramiranje postojećih i budućih sredstava EU kako bi se ojačala podrška reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije, nezavisnim medijima, organizacijama civilnog društva i nezavisnom kulturnom sektoru“, rekao je Picula.
Dodao je da smatra kako je „pogrešno insistiranje na otvaranju pregovaračkog klastera 3, čime bi se obnovili pregovori o pristupanju Srbije EU nakon četiri godine zastoja“.
„Ta stagnacija imala je svoje jasne i opravdane razloge, baš kao što ih pokretanje nema danas“, rekao je Picula, upozorivši da je „politika stabilokratije i gledanja kroz prste autokratama u proteklih desetak godina stimulirala postojeće loše prilike na dobrom dijelu Zapadnog Balkana“.
Neusklađenost vanjske politike Srbije s EU
Srbija ima najniži stepen usklađenosti s vanjskom politikom EU od svih zemalja kandidata, što ostaje jedan od temeljnih preduslova za napredak prema članstvu, navodi se u izvještaju.
Picula je istakao da ta usklađenost trenutno iznosi svega 63 posto.
Izvještaj, između ostalog, ukazuje da Beograd, pored jačanja veza i vojne saradnje s Rusijom i Kinom, uključujući i nedavnu kupovinu kineskih balističkih projektila zemlja-zrak CM-400AKG, istovremeno stvara napetosti u odnosima sa susjednim zemljama, dok u provladinim medijima prevladava neprijateljska retorika prema EU.
Odnos prema manjinama i susjedima
Izvještaj upozorava i na položaj manjina, uključujući Slovake, Rumune, Bugare i Hrvate, koji su, kako se navodi, izloženi napadima i zastrašivanju, dok se u provladinim medijima za njih koriste uvredljivi izrazi.
Evropski parlament „osuđuje ponovljene slučajeve govora mržnje, neprijateljske retorike i huškačkog diskursa usmjerenog protiv susjednih zemalja, posebno Bugarske, Hrvatske, Kosova i Albanije, između ostalog i od strane javnih zvaničnika i medijskih kuća“.
Također se osuđuje „agresivna i huškačka retorika predsjednika Srbije prema susjedima“, kao i tvrdnje, bez dokaza, da su se Hrvatska, Albanija i Kosovo pripremali za napad na Srbiju.
U izvještaju se odbacuju i navodi srbijanskih vlasti prema kojima se Hrvatska miješala u provedbu lokalnih izbora u martu 2026. godine.
Evropski parlament pozvao je Vladu Srbije da osigura jednaka prava hrvatskoj manjini u Srbiji kakva srpska manjina uživa u Hrvatskoj, te da pokaže iskrenu posvećenost rješavanju otvorenih pitanja koja se odnose na hrvatsku manjinu.
U izvještaju se također naglašava nužnost normalizacije odnosa s Kosovom.
Zastupnici podržali kritike, ali Komisija vidi i određeni napredak
Većina zastupničkih klubova podržala je kritike upućene vlastima Srbije.
HDZ-ov eurozastupnik Davor Ivo Stier, izvjestitelj u sjeni za klub Evropske pučke stranke, izrazio je sumnju da postoji iskrena volja Beograda da uskladi svoju vanjsku politiku s Bruxellesom.
Austrijski zastupnik Andreas Schieder poručio je u ime kluba socijaldemokrata da „žele vidjeti Srbiju u EU“, ali da je problem predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pod čijim predsjedanjem zemlja nazaduje u demokratiji, slobodi medija, transparentnosti i borbi protiv korupcije.
Predstavnik liberala Renew Helmut Brandstätter kazao je da Srbija ima mjesto u Evropi, „ali ne i autokratija“.
Povjerenica Evropske komisije za proširenje Marta Kos istakla je, međutim, da je Srbija ostvarila određeni napredak prihvatanjem preporuka za izmjene izbornog zakonodavstva.
„Ne želimo da Srbija zaostaje za drugim kandidatima i zato je Komisija, imajući u vidu određene pozitivne pomake, obnovila preporuku Vijeću da otvori Klaster 3 u pregovorima o pristupanju sa Srbijom“, rekla je Kos.
Picula je zaključio da „nakon godina demokratskog nazadovanja EU ne smije nagraditi srpske vlasti napretkom na pristupnom putu na osnovu kvazi reformi“.
HDZ-ova eurozastupnica Željana Zovko podržala je izvještaj, navodeći da su u konačni tekst uključeni njeni amandmani kojima se poziva na zaštitu prava hrvatske manjine u Srbiji, rješavanje pitanja nestalih osoba i ponovno otvaranje arhiva UDBA-e i KOS-a.
„Bez reciprociteta u zaštiti hrvatske manjine, rasvjetljavanja sudbine nestalih i suočavanja s naslijeđem prošlosti nije realno očekivati ubrzani evropski put Srbije. To nisu bilateralna pitanja, nego mjerilo stvarne privrženosti evropskim vrijednostima i vladavini prava“, poručila je Zovko.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.