Ipak, novo naučno istraživanje pokazuje da tragovi važnih otkrića iz biologije mogu biti skriveni i u umjetničkim djelima starim nekoliko vijekova.
Studija objavljena u časopisu PNAS, koju je vodio Pedro Romero-Vidal sa Biološke stanice Doñana u Sevilli, otkrila je zanimljiv detalj na slici iz 1611. godine, koji se nevjerovatno poklopio sa naučnim spoznajama potvrđenim tek prošle, 2025. godine.
Neočekivani trag u izmetu šišmiša koji je promijenio razumijevanje vrste
Veliki noćnik (Nyctalus lasiopterus), najveća vrsta šišmiša u Evropi, prvi put je privukao pažnju naučnika 2001. godine kada su u njegovom izmetu pronađeni ostaci perja brojnih ptica pjevica.
To je tada ukazivalo na mogućnost da se ova vrsta hrani pticama, a ne isključivo kukcima, no takvo ponašanje nije bilo direktno potvrđeno sve do 2025. godine. Tada su šišmiši opremljeni minijaturnim uređajima za praćenje snimljeni kako u letu love ptice selice i hrane se njima, bez slijetanja na tlo.
Natural history on canvas: Brueghel knew about bird-eating noctule bats https://t.co/QstGJWoBpY pic.twitter.com/CNISr97iAp
— Jim Rigney (@RigneySec) July 2, 2026
Slika iz 17. vijeka koja je prikazala ono što je nauka tek kasnije potvrdila
Zanimljivo je da istraživači u ovoj studiji uopšte nisu tražili dokaze o šišmišima. Analizirali su životinjske prikaze na alegorijskoj slici pod nazivom „Zrak“, koju je 1611. godine naslikao flamanski umjetnik Jan Bruegel Stariji. Na tom djelu prikazano je više od 60 vrsta ptica te tri vrste šišmiša.
U gornjem desnom dijelu slike naučnici su primijetili šišmiša koji u ustima nosi malu pticu. Na osnovu oblika ušiju, krila, boje krzna i veličine tijela zaključili su da bi mogla biti riječ upravo o velikom noćniku.
Umjetnost kao mogući trag naučnih opažanja
Istraživači pritom naglašavaju da slika ne može biti smatrana naučnim dokazom. Prema njihovim procjenama, Jan Bruegel Stariji gotovo sigurno nije mogao lično svjedočiti takvom prizoru, s obzirom na to da veliki noćnik lovi isključivo noću.
Međutim, umjetnik je boravio u Italiji, gdje ova vrsta živi, pa postoji mogućnost da je bio upoznat s njenim ponašanjem putem priča, opažanja ili indirektnih dokaza poput perja pronađenog u izmetu šišmiša.
Bez obzira na tačan izvor inspiracije, činjenica da je na slici prikazan šišmiš koji lovi pticu sugerira da se autor možda oslanjao na stvarna opažanja prirode, a ne isključivo na simbolički prikaz.
Muzejske zbirke kao neiskorišteni izvor naučnih otkrića
Autori studije zaključuju da bi digitalizacija muzejske građe mogla dovesti do novih sličnih otkrića u budućnosti. Smatraju da brojna stara umjetnička djela možda već sadrže dragocjene informacije o prirodi, koje su vijekovima ostale nezapažene, iako bi mogle pomoći u boljem razumijevanju bioloških fenomena i istorije životinjskog svijeta.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.