Dvodnevni samit počinje u utorak, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države smanjuju svoju sigurnosnu ulogu u Evropi i od saveznika traže da preuzmu veći dio finansijskog tereta unutar Alijanse.
Sve 32 članice prošle godine su se saglasile da za odbranu izdvajaju ukupno 5 posto bruto domaćeg proizvoda, od čega 3,5 posto za vojne budžete i 1,5 posto za puteve, mostove i luke kako bi se trupe i oprema brže kretali u vrijeme sukoba. Španija je podržala taj cilj, ali smatra da sigurnosne obaveze NATO-a može ispuniti i bez tako visokih izdvajanja, dok pojedine zemlje još imaju poteškoća i s ranijim ciljem od 2 posto BDP-a.
Na pitanje šta će se dogoditi saveznicima koji ne ponude jasan plan, Rutte je rekao da “imaju načine” da ih na to natjeraju, ali nije iznio dodatne detalje.
Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker ranije je poručio da Sjedinjene Američke Države imaju spreman odgovor za one koji ne povećaju doprinos, ali nije precizirao o kakvim se mjerama radi.
Rutte je ipak naveo da dosadašnji podaci o izdvajanjima evropskih saveznika i Kanade djeluju ohrabrujuće. Prema procjenama NATO-a, te zemlje će 2025. godine i ove godine zajedno uložiti 258 milijardi dolara više u odbranu nego prethodnih godina.
Ipak, ni to možda neće biti dovoljno administraciji Donalda Trumpa. Američki predsjednik ranije je više puta kritikovao saveznike zbog niske potrošnje na odbranu i prijetio da neće braniti članice koje ne izdvajaju dovoljno.
Trump je od članica NATO-a zatražio i lojalnost, nakon što neke od njih nisu dozvolile korištenje svojih baza u američko-izraelskom ratu protiv Irana.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.