Najnovije sezonske prognoze pokazuju da su temperature površine mora u ekvatorijalnom dijelu Tihog okeana već iznad višegodišnjeg prosjeka, a klimatski modeli ukazuju da će se zagrijavanje nastaviti tokom ljeta. Zbog velikog podudaranja prognoza različitih meteoroloških centara, stručnjaci smatraju da su predviđanja veoma pouzdana.
El Nino predstavlja prirodni klimatski ciklus koji nastaje usljed zagrijavanja središnjeg i istočnog dijela ekvatorijalnog Pacifika. Ovaj fenomen mijenja obrasce cirkulacije zraka, količinu padavina i temperature širom planete. Pojavljuje se u prosjeku svakih dvije do sedam godina, a njegovo trajanje najčešće iznosi između devet i dvanaest mjeseci.
Prema klasifikaciji WMO-a, El Nino može biti slab, umjeren, jak ili vrlo jak. Trenutne prognoze upućuju na to da bi ovogodišnji događaj mogao dostići kategoriju jakog El Nina.
“Uslovi El Nina već su prisutni i očekuje se njihovo brzo jačanje, što povećava rizik od suša, obilnih oborina i toplinskih valova na kopnu te morskih toplinskih valova”, izjavila je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.
Meteorolozi očekuju da će se posljedice postepeno osjetiti u sve većem broju regija tokom jeseni na sjevernoj hemisferi, dok se najveći intenzitet ovog fenomena tradicionalno bilježi između novembra i februara.
Prognoze ukazuju da bi većina kopnenih područja između 60 stepeni južne i 60 stepeni sjeverne geografske širine mogla imati temperature iznad prosjeka. Istovremeno se očekuju velike razlike u količini padavina – više kiše moglo bi pasti na jugozapadu Sjedinjenih Američkih Država, dok bi dijelovi Indije i veći dio Australije mogli biti pogođeni sušom.
Iz WMO-a naglašavaju da nema dokaza da klimatske promjene povećavaju učestalost pojave El Nina, ali upozoravaju da globalno zagrijavanje može dodatno pojačati njegove posljedice. To se prije svega odnosi na intenzivnije toplotne valove, obilne padavine i druge ekstremne vremenske događaje.
Organizacija također navodi da El Nino može doprinijeti većoj aktivnosti uragana u središnjem i istočnom dijelu Tihog okeana, dok se u Atlantskom okeanu obično bilježi njihov manji broj.
Kako bi se smanjile moguće posljedice po stanovništvo, poljoprivredu i infrastrukturu, WMO radi na jačanju sistema ranog upozoravanja i poziva države da se na vrijeme pripreme za potencijalne vremenske ekstreme, piše Hina.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.