Prema riječima direktora Ahmeda Kulanića, cilj je realizovati pojedinačne, ali povezane projekte te stvoriti sistem koji će dugoročno čuvati istinu o odbrani Bosne i Hercegovine, agresiji i opsadi Sarajeva i učiniti je dostupnom budućim generacijama. U prvih pet mjeseci 2026. godine Tunel D-B posjetilo je oko 58.000 posjetilaca.
– Među najznačajnijim realizovanim projektima je Web muzej Armije Republike Bosne i Hercegovine, prvi takve vrste na našim prostorima, kojim je omogućeno da historija Armije RBiH, njena organizacija, ratni put jedinica, dokumenti, fotografije i multimedijalni sadržaji budu dostupni široj javnosti na jednom mjestu. Time smo napravili važan iskorak u digitalizaciji kulture sjećanja i omogućili pristup provjerenim historijskim činjenicama građanima, istraživačima, učenicima i studentima – kazao je Kulanić u intervjuu za Fenu.
Također i projekt “Heroji“, dodao je, kroz koji je razvijena jedinstvena digitalna baza podataka o šehidima, poginulim borcima Armije RBiH i MUP-a RBiH, kao i žrtvama agresije. Kroz web platformu i mobilnu aplikaciju razvijena je interaktivna mapa mezarja i grobalja sa biografijama, fotografijama i drugim relevantnim podacima.
– Do danas je obrađeno više od 9.000 biografija, a projekat je proširen sa područja Kantona Sarajevo na BPK Goražde, Brčko distrikt, Olovo i Prijedorsku regiju i svi podaci se još jednom detaljno provjeravaju. Trenutno se provode aktivnosti i na uključivanju Tuzlanskog kantona i podrinjske regije u interaktivnu mapu. U finalnoj smo fazi, završetak očekujemo početkom augusta ove godine – naveo je Kulanić.
Posebno važan segment rada Memorijalnog centra Sarajevo je edukacija mladih.
– U tom kontekstu razvili smo i kontinuirano provodimo programe namijenjene učenicima iz Kantona Sarajevo, drugih kantona kao i za učenike iz povratničkih zajednica u manjem bh. entitetu. Na taj način kultura sjećanja dobija obrazovni karakter i postaje dostupna mladima iz cijele Bosne i Hercegovine – istakao je Kulanić.
Također, najavio je, ovog ljeta će imati ljetnu školu za domaće i međunarodne studente, a planiraju da, u skladu sa mogućnostima, uđu i u zajednički projekat ljetne škole za djecu i mlade iz povratničkih zajednica i dijaspore, zajedno sa resornim ministarstvom, a u saradnji sa Muzejem Sarajeva i ministarstvom kulture i sporta KS.
Izrazio je nadu da će relevantne institucije prepoznati značaj jednog ovakvog projekta.
– U okviru edukativnih aktivnosti razvijene su i distribuirane infografike o devet heroja odbrambeno-oslobodilačkog rata, trinaest heroina – dobitnica priznanja Zlatni ljiljan – rekao je on.
Ti materijali distribuirani su osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo, ali i obrazovnim ustanovama u Tuzlanskom, Hercegovačko-neretvanskom i Bosansko-podrinjskom kantonu.
Kad je riječ o Spomeničkom kompleksu Tunel D-B, Kulanić je naglasio da se radi o procesu njegove potpune transformacije u savremeni muzejsko-edukativni kompleks.
– U periodu od 2021. do 2025. godine u rekonstrukciju i unapređenje infrastrukture uloženo je gotovo 1,2 miliona KM. Rekonstruisano je više od 100 metara tunelske trase, a tokom ove godine ugovorena je rekonstrukcija dodatnih 25 metara tunela u vrijednosti od oko 400.000 KM. Istovremeno je rekonstruisan Edukativni centar „Kuća Sloboda“, a za radove na dodatnom uređenju je u ovoj godini planirano 150.000 KM – pojasnio je on.
Za Kulanića je posebno značajno da je od otvorenja Edukativnog centra „Kuća Sloboda“ do danas kroz njegove programe prošlo približno 15.000 učenika osnovnih i srednjih škola. Time je Spomenički kompleks Tunel D-B prerastao iz prostora posjete u mjesto sistemskog obrazovanja mladih generacija.
Rezultati ulaganja vidljivi su i kroz rast turističke posjećenosti.
– U prvih pet mjeseci 2026. godine Tunel D-B posjetilo je oko 58.000 posjetilaca, dok ih je u istom periodu prethodne godine bilo oko 50.000, što predstavlja rast od 16 posto. Na godišnjem nivou lokalitet posjeti više od 200.000 posjetilaca – kazao je Kulanić.
Paralelno s tim, dodao je, razvijamo i kompleks Kon-Tiki, odnosno budući Muzej stradanja građana Bosne i Hercegovine (Muzej logora), u okviru kojeg će se nalaziti i Informaciono-dokumentacijski centar i Arhivski centar. Vrijednost ove kapitalne investicije iznosi oko 10 miliona KM.
– Veliku pažnju posvetili smo i naučno-istraživačkom radu. Organizovali smo brojne međunarodne konferencije, naučne skupove, stručne tribine i promocije publikacija koje su okupile historičare, pravnike, muzeologe, istraživače, arhitekte i svjedoke vremena iz Bosne i Hercegovine i inostranstva – pojasnio je.
Također, izdavajaju se i sredstva za publikaciju i promociju naučnih radova i knjiga koje doprinose očuvanju kulture sjećanja i produkciju dokumentarnih filmova.
– Time se Memorijalni centar Sarajevo nastoji profilirati kao jedna od vodećih naučnih i stručnih institucija u oblasti kulture sjećanja i njegovanja tekovina Odbrambeno-oslobodilačkog rata (1992-1995) – naglasio je Kulanić.
Pored realizovanih projekata, trenutno provode i jedan od najvažnijih institucionalnih procesa od osnivanja ustanove.
U periodu od 2021. do 2026. godine za popravku, sanaciju i uređenje mezarja šehida i grobalja poginulih boraca na području Kantona Sarajevo izdvojeno je oko 700.000 KM, dok je za 2026. godinu planirano dodatnih 350.000 KM.
Međutim, kako kaže Kulanić, od osnivanja ustanove 1997. godine nikada nije postojala odluka koja precizno definiše koja mezarja održava Memorijalni centar Sarajevo.
Zbog toga je formirana radna grupa sastavljena od predstavnika Memorijalnog centra Sarajevo, Ministarstva za boračka pitanja KS i Koordinacije boračkih udruženja KS.
– Nacrt odluke je završen, a za 3. juli 2026. godine zakazane su javne konsultacije sa svim relevantnim akterima. Nakon skoro tri decenije konačno ćemo dobiti jasno definisanu nadležnost ustanove u oblasti održavanja mezarja – rekao je on.
Istovremeno, pojašnjava, druga radna grupa radi na izradi odluke koja će prvi put precizno definisati rad Počasne straže Memorijalnog centra Sarajevo, odnosno utvrditi na kojim obilježavanjima i manifestacijama tokom godine učestvuje Počasna straža, koje su njene obaveze i na koji način se planiraju aktivnosti.
Time uvodimo red, ističe Kulanić, transparentnost i dugoročno planiranje u oblasti koja do sada nije bila sistemski uređena.
– U narednom periodu, prioritet su nam radovi na Spomeničkom kompleksu Tunel D-B. Planiramo završetak rekonstrukcije dodatnih 25 metara Tunela spasa, završetak svih radova na Edukativnom centru „Kuća Sloboda“, proširenje kompleksa Tunela spasa kroz otkup zemljišta na tom lokalitetu, za što je osigurano oko 600.000 KM te realizaciju projekta vanjskog uređenja za koji je pripremljena projektna dokumentacija – najavio je Kulanić.
Nastavit će, dodao je, razvoj projekta „Heroji“ i na druge dijelove BiH, unapređivati Web muzej Armije RBiH. U planu su i novi formati javnih tribina, koncipiranih na način da obuhvate sve najvažnije teme kulture sjećanja.
– Naša vizija je da u narednim godinama izgradimo moderan, institucionalno uređen i održiv sistem kulture sjećanja čiji će nosilac i prepoznatljivo ime kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu, biti Memorijalni centar Sarajevo. Svi naši projekti, aktivnosti i programi imaju za cilj da kroz edukaciju, nauku, muzeje, memorijalne lokalitete i digitalne platforme trajno čuvamo istinu o odbrani i agresiji na Bosnu i Hercegovinu – zaključio je direktor Memorijalnog centra Sarajevo Ahmed Kulanić u intervjuu za Fenu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.