Svijet

Vanredno stanje na Krimu, hiljade bježe s poluotoka: "Ovo je apokalipsa"

Ruske vlasti proglasile su vanredno stanje na Krimu nakon što su sve intenzivniji ukrajinski napadi izazvali velike poremećaje u snabdijevanju električnom energijom i gorivom.

FOTO: PLATFORMA X
FOTO: PLATFORMA X

Nestanci struje već danima pogađaju Sevastopolj, najveći grad na poluotoku pod ruskom kontrolom.

Pročitajte još

Guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev, kojeg je imenovao Kremlj, saopćio je da će restrikcije električne energije biti nastavljene jer su radovi na sanaciji mreže obustavljeni zbog čestih upozorenja na zračnu opasnost izazvanih ukrajinskim napadima dronovima.

Komandant ukrajinskih snaga bespilotnih letjelica Robert Brovdi izjavio je da je Kijev u srijedu rano ujutro sedam puta gađao glavnu trafostanicu u Sevastopolju.

Rusija je anektirala Krim 2014. godine, što je međunarodna zajednica osudila nakon protesta na Majdanu kojima je svrgnut tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič. Sevastopolj je historijsko sjedište ruske Crnomorske flote, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je tokom predsjedničke kampanje 2019. godine poručio da želi vratiti Krim pod kontrolu Ukrajine.

Pojačane vojne aktivnosti

Posljednjih sedmica Ukrajina je značajno pojačala vojne aktivnosti na poluotoku u sklopu šire strategije pritiska na Kremlj. Učestali napadi dronovima poremetili su svakodnevni život, uvedena je zabrana prodaje goriva građanima, a dječiji ljetni kampovi su obustavljeni.

Jedna stanovnica Sevastopolja rekla je za CNN da su uzbune za zračnu opasnost postale svakodnevica te da se presretanja dronova sada često događaju iznad samog grada, a ne iznad Crnog mora kao ranije.

Regionalne vlasti koje je postavila Rusija saopćile su da će gorivo biti dostupno isključivo državnim institucijama, dok građani i privatne kompanije više neće moći kupovati gorivo.

Stanovnica Sevastopolja, koja je željela ostati anonimna iz sigurnosnih razloga, kazala je za CNN da na benzinskim pumpama više nema goriva, iako javni prijevoz još uvijek funkcionira. Dodala je da je uspjela kupiti gorivo prije nego što su zalihe nestale, ali po znatno višoj cijeni.

Vozila čekaju na izlazak

Na mostu koji povezuje Krim s južnom Rusijom od srijede se stvaraju višekilometarske kolone. Stotine vozila satima čekaju sigurnosne preglede, a jutros je na izlazak s poluotoka čekalo oko 2.800 automobila nakon privremenog zatvaranja Kerčkog moreuza zbog noćnog napada ukrajinskog drona, objavila je državna agencija Tass. Gotovo dvostruko više vozila pokušava napustiti Krim nego ući na njega.

Krim je još od sovjetskog perioda bio jedno od najpopularnijih ljetovališta za Ruse i Ukrajince. Nakon ruske aneksije 2014. godine predsjednik Vladimir Putin uložio je milijarde dolara u razvoj turističke infrastrukture, ali je ovogodišnja sezona ozbiljno ugrožena zbog sigurnosne situacije i nestašica. Čelnik Krima Sergej Aksjonov, kojeg je imenovala Rusija, najavio je da će svi dječiji kampovi ostati zatvoreni do 1. septembra.

Videozapisi iz Simferopolja prikazuju gotovo puste ulice i javne površine. Na jednom od snimaka žena kaže da grad izgleda “kao usred neke vrste apokalipse”.

– Samo je jedan automobil. Nema ničeg drugog, praznina – kaže ona.

Na drugom snimku stanovnik govori o praznim policama u supermarketu nakon što su brojni kafići i menze zatvoreni.

– Htjeli smo nešto pojesti, ali nema ničega. Police su prazne – kaže.

Vlasnica jednog pansiona u Novom Svetu izjavila je za CNN da turisti i dalje dolaze, ali da među stanovnicima vlada oprez.

– Što se nas tiče, trenutno ne vidim nikakav kritičan utjecaj na rad pansiona. Gosti i dalje dolaze; more, plaže, kafići i turistička infrastruktura rade. Više je prisutna neizvjesnost i pojačano praćenje vijesti – rekla je.

“Uskoro nećemo imati što jesti”

Stanovnici Krima rijetko javno govore o problemima zbog ruske kontrole na poluotoku, ali je objava Sergeja Aksjonova o zabrani prodaje goriva izazvala stotine komentara na Telegramu.

Jedan korisnik, taksista Aleksandar, upitao je kako će prehranjivati porodicu i otplaćivati kredite.

– Pitao sam banke što da radim s kreditima. Novca za otplatu jednostavno neće biti – a uskoro nećemo imati ni što jesti, ni sredstava za kupnju hrane. Banke odbijaju odobriti moratorije, navodeći da izvanredno stanje nije proglašeno – napisao je.

Druga korisnica, Dijana, navela je da njen posao distribucije rashlađene peradi zavisi od dizelskog goriva.

“Naši su proizvodi kvarljivi. Opskrbljujemo sve trgovačke lance i tržnice diljem poluotoka”, napisala je.

Treća korisnica, Olesja, požalila se da zbog preopterećenih trolejbusa više ne može normalno stići na posao.

– Jednostavno nema mjesta za više putnika. Svi moraju stići na posao – napisala je.

Ukrajinska strategija i pritisak na Kremlj

Ukrajina posljednjih mjeseci pojačava pritisak na Kremlj napadima duboko unutar ruske teritorije, gađajući rafinerije nafte, ali i izvodeći napade dronovima na Moskvu i Sankt Peterburg. Time nastoji poremetiti rusku logistiku i povećati pritisak za mirovne pregovore.

Na Krimu ukrajinske snage sistematski gađaju ključne saobraćajne pravce i linije snabdijevanja prema ruskim jedinicama na jugu. Zelenski je u srijedu izjavio da je operacija na Krimu “pažljivo proračunata” kako bi se “stvorili uvjeti koji će prisiliti Rusiju da odabere mir”.

– Situacija je teška – izjavila je za CNN Tatjana Stanovaja, osnivačica kompanije za političke analize R.Politik.

– Svi ovi napadi samo će doprinijeti antukrajinskom raspoloženju u Rusiji, više prodržavnom nego proputinovskom. Malo je vjerojatno da će dovesti do političke promjene – rekla je Stanovaja.

Prema njenom mišljenju, kampanja Kijeva znači da, kada Rusi pitaju zašto se zemlja i dalje bori, “sada Putin može dati odgovor”