Dok reprezentacija Bosne i Hercegovine nastavlja svoj nastup na Svjetskom prvenstvu, podrška navijača iz dijaspore ne jenjava. Među njima je i Nedim Makarević, izvršni direktor Vijeća stranih investitora BiH, koji prati utakmice Zmajeva u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Govoreći za N1 iz SAD-a, Makarević je istakao da su prizori iz Toronta ostavili snažan utisak i pokazali koliko je nastup Bosne i Hercegovine na najvećoj svjetskoj fudbalskoj sceni važan za ljude porijeklom iz BiH širom svijeta.
„Ovo je mnogo više od sporta“
Prisjećajući se atmosfere u Torontu, Makarević je rekao da je teško riječima opisati osjećaj kada se desetine hiljada Bosanaca i Hercegovaca okupe na jednom mjestu.
„Kada imate deset do petnaest hiljada ljudi koji su tu za svoju zemlju, to šalje jednu državotvornu sliku domaćinima, ali i cijelom svijetu. Ljudi su došli iz svih krajeva svijeta, spontano, ali ipak organizovano. Stotine i hiljade ljudi koji se znaju i ne znaju bili su kao jedno“, rekao je Makarević.
Dodao je da su mnogi prevalili hiljade kilometara i izdvojili značajna sredstva kako bi podržali reprezentaciju u trenutku koji smatra historijskim.
„Na ovo smo dugo čekali. Ovo je posebna priča. Više je od sporta i više od navijanja. To je nešto što ujedinjuje više od dva miliona ljudi izvan Bosne i Hercegovine sa ljudima u domovini“, poručio je.
Makarević je kazao da očekuje još snažniju atmosferu u Los Angelesu, gdje bi reprezentacija trebala imati veliku podršku bosanskohercegovačke zajednice iz SAD-a.
„U Sjedinjenim Američkim Državama živi više od 300.000 naših sunarodnjaka. Očekujemo odličnu atmosferu i veliku podršku Zmajevima. Ne sumnjam da će navijači dati puni doprinos i da će naši momci imati podršku kakvu zaslužuju“, rekao je.
Dijaspora nije samo izvor doznaka
Posebno se osvrnuo na odnos Bosne i Hercegovine prema dijaspori, ocijenivši da se potencijal ljudi koji žive izvan zemlje i dalje nedovoljno koristi.
„Moramo prestati gledati na dijasporu kao na bankomat. To je ogroman bazen talenata – ne samo u sportu, nego i u nauci, ekonomiji, akademskoj zajednici i brojnim drugim profesijama. Osim novca koji donose, oni donose znanje, iskustvo i vještine koje nikada nismo institucionalno iskoristili na pravi način“, smatra Makarević.
Podsjetio je da pojedine evropske zemlje već decenijama sistemski grade veze sa svojim iseljeništvom, navodeći kao primjere Irsku i Hrvatsku.
Potrebni institucionalni mehanizmi
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina mora pronaći način da uspostavi trajne veze sa mladim generacijama koje su rođene u dijaspori.
„Generacije roditelja ovih fudbalera polako odlaze u penziju. Ako mladi ljudi ne budu institucionalno povezani sa Bosnom i Hercegovinom, postoji velika opasnost od asimilacije. Država mora ponuditi programe, projekte i dugoročne veze koje će ih zadržati uz Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Makarević.
Kao jedno od mogućih rješenja predložio je uspostavljanje institucionalnog okvira za saradnju s dijasporom, čak i na nižim nivoima vlasti, ukoliko takvo rješenje trenutno nije moguće na državnom nivou.
Siva lista Moneyvala dodatni problem za investicije
Makarević se osvrnuo i na informaciju da bi Bosna i Hercegovina mogla završiti na sivoj listi Moneyvala, tijela Vijeća Evrope koje prati borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Ocijenio je da takav razvoj događaja neće biti dobar za investicijsku klimu u zemlji.
„To nije prvi put da se dešava. Neću reći da je katastrofalno, ali svakako nije dobro. To otežava pristup određenim fondovima i predstavlja dodatni problem za nove investitore koje pokušavamo dovesti u Bosnu i Hercegovinu“, kazao je.
Dodao je da BiH, uprkos izazovima, ima brojne prednosti za privlačenje kapitala, uključujući povoljan geografski položaj, kvalifikovanu radnu snagu i jednu od najnižih stopa poreza na dobit u Evropi.
„To je film koji smo već gledali. Nadam se da ga više nećemo gledati kao reprizu i da ćemo problem riješiti što prije“, zaključio je Makarević.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.