O tim su temama u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” govorili zastupnici u Europskom parlamentu Stjepo Bartulica (Dom i nacionalno okupljanje), Davor Ivo Stier (HDZ), Tonino Picula (SDP) i Gordan Bosanac (Možemo!).
Povod raspravi bili su zaključci summita Europske unije i Zapadnog Balkana održanog u Crnoj Gori, ali i sve složenije prilike u Bosni i Hercegovini, neslaganja oko izbora novog visokog predstavnika te položaj Srbije na europskom putu. Stjepo Bartulica upozorio je da Bosna i Hercegovina, želi li postati članicom Europske unije, mora pokazati da može funkcionirati bez snažne međunarodne intervencije. Zemlja koja želi postati članicom Europske unije mora funkcionirati. Bilo bi dobro da ona može put prema Europi sama, da se mogu tri strane dogovoriti bez širokih ovlasti stranog diplomata, poručio je.
Istaknuo je da Bosna i Hercegovina ima brojne probleme, ali je upozorio i na probleme unutar same Europske unije. Europa ima više Europe, ponekad imam dojam, na ulicama Bosne i Hercegovine nego u glavnom gradu Europske unije, rekao je Bartulica, podsjećajući na nedavne nerede u Bruxellesu i drugim europskim gradovima.
Naglasio je kako Hrvatska ima posebnu odgovornost prema Hrvatima u BiH. Jamstvo da Bosna i Hercegovina ide prema zapadu, zapravo su Hrvati. Gledam to kao jedno krucijalno pitanje i geopolitike, ali i strateški interes same Hrvatske, rekao je.
Osvrnuo se i na prijedlog Domovinskog pokreta o hrvatskoj izbornoj jedinici u Federaciji BiH. Najsporniji su način kako je to izneseno i tajming. Možda se više treba osloniti na tihu, diskretnu diplomaciju, a ne svaki put nešto iznositi u javni prostor, poručio je Bartulica. Davor Ivo Stier ocijenio je da Bosna i Hercegovina ima europsku perspektivu, ali da napredak blokira izostanak političkog dogovora među domaćim akterima.
Podsjetio je da BiH još nije ispunila sve uvjete za otvaranje pregovora s Europskom unijom. Nedostaje konsenzus i dogovor među političkim akterima, odnosno među predstavnicima konstitutivnih naroda u BiH, rekao je Stier.
Govoreći o ulozi visokog predstavnika, upozorio je da se dosadašnji model više ne može nastaviti na isti način. Više se ne može nastaviti kao što je bilo prije. Veća odgovornost mora se prebaciti na političke aktere u BiH, kazao je.
Naglasio je da je za stabilnost zemlje ključno očuvati jednakopravnost Hrvata, Bošnjaka i Srba. U prijelazu od Daytona do Bruxellesa mora se sačuvati ono što je ključ stabilnosti BiH, a to je da Hrvati, Bošnjaci i Srbi moraju biti ravnopravni, poručio je.
Govoreći o položaju Hrvata, istaknuo je da je promjena izbornog zakona jedan od prioriteta koje je postavila Europska komisija.
Dva naroda koji su brojčano različiti, ali u pravima jednaki, moraju pronaći formulu koja će omogućiti da svaki narod bira svoje predstavnike, a ne da jedan narod bira drugome, rekao je Stier. Tonino Picula smatra da je trenutna kriza oko izbora visokog predstavnika zapravo pokazala duboke podjele između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Danas svjedočimo sukobu interesa upravo unutar te četvrte konstitutivne zajednice u Bosni i Hercegovini, odnosno između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, rekao je.
Ocijenio je da BiH treba novu metodologiju unutarnjih pregovora prije ozbiljnijeg napretka prema članstvu. U Bosni i Hercegovini posljednjih godina obnavljaju se samo krize, a ne nude se rješenja koja bi mogla dobiti podršku i u zemlji i izvan nje, upozorio je.
Posebno je naglasio problem iseljavanja stanovništva. Ako se ovako nastavi iseljavanje iz Bosne i Hercegovine, ta će zemlja ostati bez tri konstitutivna naroda i ostalih prije 2050. godine, rekao je Picula.
Govoreći o Srbiji, ocijenio je da predsjednik Aleksandar Vučić uspješno koristi geopolitički položaj svoje zemlje. Vučić pokušava fokusirati politiku Bruxellesa prema Zapadnom Balkanu kao politiku koja se ne može realizirati bez Srbije, rekao je.
No upozorio je da bi Europska unija prvi put mogla ozbiljnije reagirati.
Jedini jezik koji Aleksandar Vučić razumije jest jezik uskrate financijskih sredstava, poručio je Picula.Gordan Bosanac kritizirao je prijedlog Domovinskog pokreta o hrvatskoj izbornoj jedinici u BiH, ocijenivši ga politički štetnim.
Taj narativ bio je povratak negdje opet u devedesete i sve one pogreške koje je tada hrvatska politika napravila prema Bosni i Hercegovini, rekao je.
Smatra da promjene u odnosu međunarodne zajednice prema BiH nisu rezultat političkog sazrijevanja, nego pritisaka.
Nije došlo do nekog sazrijevanja i zrelosti da se napravi korak naprijed, nego se opet išlo lomiti preko koljena, ustvrdio je.Pozdravio je nove inicijative za ubrzanje proširenja Europske unije, ali upozorio da reforme moraju biti stvarne.
Zanima me da se u tim zemljama uistinu dese promjene, a ne neko švercanje ili olakšavanje puta, rekao je.
Govoreći o Srbiji, ocijenio je da su studentski i građanski prosvjedi znak dubokih društvenih promjena. Vučić ima ozbiljne unutarnjopolitičke probleme. U Srbiji se događa veliki masovni građansko-studentski prosvjed ljudi koji su svjesni da je kurs kojim vodi Srbiju pogrešan, rekao je Bosanac.
Dodao je kako ne očekuje nagli zaokret, ali vjeruje da bi aktualni prosvjedi mogli dugoročno donijeti pozitivne promjene u Srbiji.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.