Na samitu će učestvovati više od 30 europskih lidera, među kojima su francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, italijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Razgovori će biti usmjereni na jaču integraciju šest zemalja zapadnog Balkana u jedinstveno evropsko tržište kao korak ka punopravnom članstvu.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa ove sedmice je u Sarajevu poručio da je opredijeljenost EU prema zapadnom Balkanu stvarna, jednako kao i mogućnost budućeg proširenja. On je naglasio da je širenje Unije postalo geostrateški interes Europe u trenutku kada Rusija i Kina nastoje povećati svoj utjecaj u regionu.
Skup u Tivtu održava se neposredno nakon što je nova mađarska vlada odustala od veta na nastavak pristupnih pregovora Ukrajine s EU. Time je otvoren put da Ukrajina i Moldavija već ovog mjeseca započnu pregovore o prvim poglavljima europskog zakonodavstva, posebno onima koja se odnose na vladavinu prava i demokratske standarde.
Iako su Ukrajina i Moldavija ubrzano dobile status kandidata nakon ruske invazije 2022., europske institucije nastoje pokazati da zemlje zapadnog Balkana nisu potisnute u drugi plan.
Najbliže članstvu trenutno je Crna Gora, koja se nada da bi mogla postati 28. članica EU do 2028. godine. Napredak Podgorice podstakao je rasprave među postojećim članicama o uvođenju zaštitnih mehanizama za nove članove, uključujući mogućnost privremenog ograničavanja prava veta nakon ulaska u blok.
Albanija se u Briselu smatra sljedećim najizglednijim kandidatom za članstvo, iako pojedine države članice i dalje izražavaju zabrinutost zbog borbe protiv organizovanog kriminala.
S druge strane, perspektive Sjeverne Makedonije, Kosova i Bosne i Hercegovine i dalje su opterećene unutrašnjim političkim sporovima i regionalnim nesuglasicama. Srbija se, prema ocjenama dijela europskih zvaničnika, dodatno udaljava od EU pod vodstvom predsjednika Aleksandra Vucica, koji odbija uskladiti politiku Beograda sa evropskim sankcijama protiv Rusije.
Istraživač Briselskog instituta za geopolitiku Faruk Bašić smatra da rat u Ukrajini iz temelja mijenja logiku europskog proširenja. Prema njegovim riječima, proširenje više nije samo pitanje usvajanja europskih vrijednosti i reformi, već i odgovor na nove geopolitičke izazove.
Ipak, među članicama EU i dalje postoje razlike u pogledu budućeg članstva Ukrajine. Njemačka je predložila model pridruženog članstva koji bi Kijevu omogućio prisustvo u europskim institucijama bez prava glasa kao prelaznu fazu do punopravnog članstva. Taj prijedlog naišao je na rezerve u Ukrajini i dijelu država članica.
Iz europskih institucija poručuju da bi fokus samita u Tivtu trebao biti na konkretnim koristima za građane regiona. Uoči sastanka, Vijeće EU odobrilo je početak pregovora o ukidanju troškova mobilnog roaminga za zemlje zapadnog Balkana. Plan “roam like at home” dio je šire strategije postepenog uključivanja regiona u jedinstveno evropsko tržište, zajedno s drugim inicijativama poput pristupanja sistemima jedinstvenog europskog platnog prostora koji olakšavaju elektronska plaćanja širom Europe, navodi Guardian.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.