Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano ’90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem osobno, kazao je.
– Osim toga, trebate znati da smo mi Bošnjaci dobronamjeran narod, dobar narod, ali smo isto tako ponosan i dostojanstven narod. I nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih par stotina godina, s izuzetkom malim, 1993. i 1994. godine – vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste podastrijeli za to jednostavno ne stoji, kazao je Zahiragić.
– Potpredsjednik sam stranke i u to ime i govorim, koja nikada nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH. S druge strane, predsjednika moje stranke spomenuli ste, da je rekao izjavu da je “vrtio”, ali nije to rekao. Možete li naći, ja ću se sa zadovoljstvom vama izviniti, rekao je.
– S druge strane, gospodin Željko Komšić, kojeg su ljevičari izabrali, legalan je i legitiman član Predsjedništva, rekao je Zahiragić.
– Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju – dva u Federaciji i jedan u entitetu Republike Srpske – Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacije. Što mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za koga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacije? Ostali? Romi? Židovi? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300.000 ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a da se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete?, upitao je Zahiragić.
– U isto vrijeme, Europski sud za ljudska prava je nama rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko, kazao je.
Dejtonski sporazum je, kaže, propisao da se u entitetu Federacija biraju dva člana, a za kandidatkinju HDZ-a BiH su uglavnom glasali Srbi i na prošlim i na pretprošlim izborima. Istaknuo je da su i za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda također glasali mnogi Srbi i Hrvati.
– U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle 10% participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40% participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma parlamenta Federacije i Doma naroda i Predstavničkog doma su trenutno iz HDZ-a, Hrvati, iako Bošnjaka živi 80%. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80% Bošnjaka u Federaciji i 55% Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33% i na nivou Federacije 50%, izjavio je Zahiragić, nakon čega je uslijedila burna rasprava.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.