Slučaj novinara Šemsudina Skejića, koji je sredinom maja obilazio Poreznu upravu Federacije BiH, Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i svog poslodavca kako bi ostvario osnovno pravo na zdravstveno osiguranje nakon promjene poslodavca, ponovo je otvorio pitanje stvarne digitalizacije javnog sistema u Federaciji BiH, javlja Akta.ba.
Iako je poslodavac prijavu podnio još 1. maja, a Porezna uprava obradu završila 13. maja, Skejić je već narednog dana u Zavodu dobio informaciju da u sistemu nije evidentiran kao osiguranik.
Nakon što je iz firme i Porezne uprave pribavio potvrde da je sve uredno završeno, ponovo se vratio u Zavod, gdje mu je rečeno da “fajl još nije stigao”, te da će prijava biti unesena ručno.
Iz Porezne uprave FBiH za Akta.ba tvrde da sistem razmjene podataka postoji više od 16 godina i da funkcioniše automatski, bez potrebe za bilo kakvim ručnim aktivnostima službenika.
Navode da se prijave obrađuju tokom dana, a nakon završetka radnog vremena sistem automatski generiše elektronske fajlove koji se prosljeđuju svim korisnicima, uključujući kantonalne zavode zdravstvenog osiguranja.
“Smatramo važnim naglasiti da se, ukoliko takvi slučajevi postoje, najvjerovatnije radi o pojedinačnim izuzecima koji imaju konkretan uzrok, a ne o sistemskom problemu funkcionisanja razmjene podataka”, naveli su iz Porezne uprave FBiH za Akta.ba.
S druge strane, iz Zavoda zdravstvenog osiguranja KS potvrđuju da podaci ne mogu biti vidljivi dok ih Porezna uprava ne obradi i proslijedi kroz Jedinstveni sistem.Географске референце
“Za pitanja koja se odnose na zaprimanje, obradu i pravovremenost unosa podataka u Jedinstveni sistem, kao i eventualne zastoje u tim fazama, nadležna je Porezna uprava Federacije BiH”, pojasnili su iz Zavoda.
Tako se u praksi dešava da građani, iako uredno prijavljeni, moraju obilaziti institucije i donositi papirne potvrde kako bi ostvarili pravo na liječenje.
Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović smatra da je problem mnogo dublji i da pokazuje koliko javni sektor u BiH zaostaje u digitalizaciji.
“Radi se o dvije firme istog vlasnika – države. Znači, komunikacija unutar iste kuće ne valja”, rekao je Ferhatbegović.
Dodaje da danas građani mogu u realnom vremenu pratiti paket koji putuje preko pola svijeta, dok između dvije institucije u Sarajevu podaci o osiguranju putuju danima.
Slučaj Šemsudina Skejića na kraju je riješen ručnim unosom u Zavodu, ali ostaje pitanje koliko građana svakodnevno prolazi isti put između firme, Porezne uprave i Zavoda, pokušavajući dokazati da imaju zdravstveno osiguranje.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.