Kako zaštiti usjeve od ptica i zečeva?

Štete su najizraženije na parcelama u blizini šuma, naselja i dalekovoda, na ivicama njiva i u uslovima sporog nicanja usjeva. Također, ptice, pogotovo vrane, velike štete pričinjavaju i bušenjem crijeva u sistemima za navodnjavanje.

Zec pričinjava najveće štete u fazi od nicanja do 5-6 listova. Mlade biljke potpuno uništava ili pregriza vršni dio (vegetacionu kupu). Posljedice mogu biti prorjeđivanje sklopa, pojava ‘praznih mjesta’ u usjevu, a u težim slučajevima potpuno uništavanje parcela. Štete su izraženije na parcelama uz šikare, livade i neobrađene površine i gdje postoji zaklon za divljač, piše Agroklub.

Preventivne mjere

Preventivne mjera zaštite usjeva, podrazumijevaju vizuelna i zvučna plašila, zaštitne mreže i repelenti (gdje su dostupni i dozvoljeni za upotrebu).

“Povećanje šteta je, pored ostalog, posljedica i više agroekoloških i klimatskih faktora. U savremenoj biljnoj proizvodnji prisutan je trend ukrupnjavanja parcela i gajenja velikih površina pod istim usjevom, što dodatno pogoduje koncentraciji štetočina, jer životinje na relativno malom prostoru imaju obilje dostupne hrane”, pojašnjavaju iz PIS-a.

Promjene u korištenju zemljišta, ističu, također imaju značajan uticaj. Na jednoj strani dolazi do krčenja prirodnih staništa, dok se na drugoj strani bilježi povećanje zapuštenih površina, šikara i neobrađenog zemljišta u blizini oranica. Time se stvara povoljna kombinacija zaklona i izvora hrane, što direktno pogoduje opstanku i razmnožavanju ovih vrsta.

Nedovoljna koordinacija mjera

Dodatni problem predstavlja smanjen pritisak prirodnih neprijatelja u pojedinim područjima, kao i dobra prilagodljivost ptica i zečeva na uslove u agroekosistemu.

“Ove vrste se brzo navikavaju na primijenjene mjere zaštite, naročito na vizuelna i zvučna plašila, čime se njihova efikasnost vremenom smanjuje.”

Klimatski uslovi posljednjih godina također doprinose pojavi šteta. Blage zime omogućavaju veće prezimljavanje populacija, dok proljeća sa čestim padavinama i nižim temperaturama usporavaju nicanje i početni porast usjeva. Na taj način biljke duže ostaju u najosjetljivijoj fazi razvoja, kada su najpodložnije oštećenjima.

“Važan faktor je i nedovoljna koordinacija mjera zaštite na širem području. Ako se mjere provode pojedinačno, na nivou jedne parcele, efekat je često ograničen, jer se štetočine jednostavno premještaju na susjedne površine. Zbog toga je za efikasnije smanjenje šteta neophodan organiziran i usklađen pristup većeg broja proizvođača, uz saradnju sa nadležnim službama i lovačkim udruženjima“, ističu stručnjaci.

Nema jednostavnog rješenja

Jasno je da problem šteta od ptica i zečeva nema jedno jednostavno rješenje, već zahtijeva primjenu kombinacije preventivnih mera, pravovremenu reakciju i dobru organizaciju na nivou šire proizvodne zone. Zaštita se zasniva prije svega na prevenciji i smanjenju šteta, a ne na njihovom uklanjanju iz agroekosistema.

Sljedeće mjere se preporučuju:

Agrotehničke: ptice – k​​​​​​valitetna priprema zemljišta, sjetva u optimalnom roku i na odgovarajuću dubinu, brzo i ujednačeno nicanje; zečevi -uklanjanje korova i zaklona, održavanje čistih ivica parcela.

Mehaničke: ptice – zaštitne mreže (manje površine), reflektujuće trake, CD-ovi; zečevi – žičane ograde (oko 150 cm visine, 20 cm ukopano, otvori do 4 cm).

Vizuelna i zvučna zaštita: ptice- strašila, imitacije grabljivica, uređaji koji lete, plinski topovi i drugi zvučni efekti; zečevi – zvučni i vizuelni uređaji (ograničena efikasnost – dolazi do navikavanja).

Repelenti: ptice- indirektno (vizuelni i zvučni efekti); zečevi – preparati neprijatnog mirisa, primjena na ivicama parcela uz ponavljanje nakon padavina, a u praksi se kao efikasan pokazao 2% kalijumov sapun u usjevima suncokreta gdje ne ostavlja posljedice po biljke.

Dodatne organizacione: ptice – rasturanje zrna po ivicama parcela, mijenjanje mjesta plašila; zečevi: saradnja sa lovačkim udruženjima, uklanjanje alternativnih izvora hrane.

“Najkritičniji period za nastanak šteta je faza nicanja i ranog porasta. Usjevi koji brzo prođu ovu fazu znatno su manje ugroženi. Redovno obilaziti usjeve,reagovati odmah po pojavi prvih oštećenja i primjenjivati kombinaciju ​​​​​​više mera zaštite“, zaključuju iz ove stručne službe.