Čampara je neko ko očito mnogo zna i upotrebljv je ali i neko kojeg mnogi znaju. U strukturama vlasti je poodavno i upućen je kako ona funkcioniše “iznutra”, no čini se, a tome je pridonijelo iskustvo rada sa Izetbegovićem, nije neko ko će samo “klimati glavom”. Bivši ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH ima svoje mišljenje i ne libi se iznjeti ga, mada ga to pokatkad i košta…
Stoga razgovarati sa Čamparom o aktelnostima u bh. društvu, napose politici i vlasti nije teško, jer se čini da je upućen u baš sve…
Miro Lazović je prije nekoliko dana na društvenim mrežama objavio kako se „Trojka“ pokazala neuspješnom, nakon izbora izbaciti Dodika i napraviti vlast prodržavnih snaga. Kako Vi kao dio Trojke komentarišete ovaj stav i kako Vi ocijenjujete stanje vlasti u državi koje obnašaju Trojka, HDZ i SNSD u koaliciji?
– Bosna i Hercegovina ima izuzetno složen i često disfunkcionalan politički sistem, posebno na državnom nivou, gdje svaka ozbiljna odluka zavisi od više političkih aktera koji često imaju potpuno suprotne vizije same države. Zato je pitanje „prodržavnih snaga“ mnogo ozbiljnije od prostog prebrojavanja zastupnika i delegata. Ako govorimo iskreno, teško je brojčano govoriti o prodržavno orijentisanim parlamentarcima ukoliko u taj zbir formalno ulaze i kadrovi SNSD-a i HDZ-a BiH, koji su više puta pokazali da im jačanje države Bosne i Hercegovine nije politički prioritet.
Posebno je problematična politika Milorada Dodika i SNSD-a, koja već godinama ima obilježja otvorenog separatizma i kontinuiranih udara na ustavni poredak države. Umjesto institucionalne stabilnosti, svjedočimo stalnim blokadama, ucjenama i pokušajima da se državni nivo vlasti koristi kao poligon za političke obračune. SNSD vrlo svjesno blokira procese, uslovljava dnevni red Vijeća ministara BiH i zaustavlja reformske procese koji su važni za građane.
Nažalost, ni HDZ BiH u ključnim momentima nije smogao političke snage da stane uz one koji brane institucije države, nego je vrlo često birao političko partnerstvo sa Miloradom Dodikom i SNSD-om. To dodatno komplikuje ionako tešku situaciju.
S druge strane, takozvana „prodržavna opozicija“ veliki dio svog političkog djelovanja potrošila je ne na borbu protiv separatističkih politika SNSD-a, nego na pokušaje diskreditacije Trojke, koja jeste jasno prodržavno orijentisana. Umjesto zajedničkog institucionalnog fronta protiv blokada i udara na ustavni poredak, bavili su se podmetanjem nogu, čime su svjesno ili nesvjesno išli naruku upravo Dodiku.
Zato stanje na državnom nivou ne možemo ocijeniti zadovoljavajućim. Međutim, najveću odgovornost za to snose upravo kadrovi SNSD-a koji sistemski blokiraju procese. Ipak, važno je reći da su vidljivi konkretni pomaci u resorima koje vode kadrovi Trojke, poput Ministarstva vanjskih poslova BiH, ali i Ministarstva finansija i trezora BiH, gdje je zamjenik ministra iz Trojke u više navrata uspio odblokirati procese koje je SNSD-ov ministar pokušavao zaustaviti.
Dakle, problem nije u tome što Trojka nema političku volju za reformski i prodržavni kurs, nego u činjenici da se taj kurs svakodnevno sudara sa blokadama onih kojima jaka i funkcionalna Bosna i Hercegovina očigledno nije politički cilj.
Proteklih dana pripadnici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo upali su u kancelariju ministra unutrašnjih poslova FBiH Rame Isaka. Obavljen je pretres njegove kancelarije. Naređeno je i oduzimanje telefona od Rame Isaka, ali i oduzimanje računara koje je koristio ministar Isak. S obzirom da ste i sami bili federalni ministar MUP-a, kakva je vaša reakcija na ovo? Da li za vas sve predstavlja iznenađenje, ili je bilo nekih saznanja da bi se ovakva ili slična akcija mogla desiti?
– Iskreno, ovo za mene nije iznenađujuće. Kao neko ko je obavljao funkciju federalnog ministra unutrašnjih poslova, vrlo dobro znam kakva je situacija unutar FMUP-a i FUP-a, koliko su ti sistemi složeni i koliko različitih interesnih grupa godinama djeluje unutar tih struktura.
Nažalost, već duži niz godina riječ je o organu u kojem određene grupe ljudi ne djeluju isključivo kroz institucionalni okvir, nego vrlo često i direktno sa političkim ciljevima, pa čak i sa ambicijom destabilizacije i rušenja izabrane vlasti. Ti isti ljudi se vrlo često pojavljuju kao svjedoci u različitim istragama protiv ministara, pišu krivične prijave, proizvode određene procese i pokušavaju kroz sigurnosni aparat ostvarivati političke ciljeve. To nije nikakva tajna za ljude koji poznaju funkcionisanje sigurnosnog sektora u Federaciji BiH.
Međutim, u ovom trenutku bilo bi potpuno neodgovorno donositi konačne zaključke ili presuđivati bilo kome unaprijed. Mora se poštovati osnovni pravni princip presumpcije nevinosti. Privremeno oduzimanje telefona, računara ili pretresi kancelarija nisu automatski dokaz krivice. Imali smo mnogo slučajeva u kojima su provođene slične istražne radnje, a na kraju se pokazalo da osobe nisu počinile nikakvo krivično djelo.
Zato smatram da institucije trebaju raditi svoj posao profesionalno, bez političkih uticaja i medijskih presuda unaprijed. Ako postoje osnovi sumnje, neka se postupak vodi zakonito i do kraja, ali isto tako niko ne smije biti unaprijed osuđen samo zato što je predmet istrage ili pretresa. Upravo tu moramo pokazati ozbiljnost pravne države.
Nedavno je Kemal Ademović istupio iz članstva NiP-a. Očekivao se potres u stranci, no čini se da do toga, barem za sada, nije došlo. Komentar? Kako će NiP bez Ademovića?
– Narod i pravda je politička organizacija koja ne ovisi ni o jednom pojedincu, bez obzira kako se on zvao, koju funkciju obavljao i koliki doprinos dao u određenom periodu. Stranke koje počivaju isključivo na jednom imenu nemaju dugoročnu političku stabilnost, a ideja Naroda i pravde upravo je suprotna tome, ona je šira od bilo kojeg pojedinca i nastavlja živjeti kroz principe, politiku i ljude koji je nose.
Zato niko ozbiljan unutar stranke nije očekivao bilo kakav potres. Odlazak Kemala Ademovića jeste politička odluka na koju on apsolutno ima pravo i to treba posmatrati upravo tako, kao njegov lični politički izbor.
Naravno, ne treba negirati činjenicu da je dao svoj doprinos razvoju Naroda i pravde i za sve ono što je bilo dobro urađeno svakako treba iskazati korektan odnos i zahvalnost. Politika ne treba biti prostor ličnih obračuna nego ozbiljnih odnosa, čak i kada se putevi razilaze.
Zato mu želim svu sreću u daljem političkom radu i profesionalnom djelovanju. Narod i pravda nastavlja dalje svojim putem, stabilno i bez dramatizacije, jer institucije i ozbiljne političke organizacije moraju biti jače od pojedinca.
Kao kantonalni zastupnik u KS, kako komentarišete trenutno stanje u Kantonu Sarajevo u vrijeme ostavke premijera i Vlade KS, koje to zapravo i nisu jer su i premijer i ministri ostali na svojim pozicijama i tako će, po svemu sudeći, biti do izbora?
– Moramo biti realni, izborna je godina i očekivati da će se bilo ko ozbiljno upuštati u rekonstrukciju ili imenovanje potpuno nove Vlade Kantona Sarajevo nekoliko mjeseci pred izbore potpuno je neutemeljeno. Takve političke konstrukcije u ovom trenutku više služe za dnevno-političke poruke nego za stvarno rješavanje problema građana.
S druge strane, mora se osigurati nesmetano funkcionisanje izvršne vlasti čak i kada je vlada u ostavci. To ne zavisi ni od moje lične volje, ni od premijera, niti od ministara pojedinačno, jer su to pitanja jasno uređena zakonom. Neko mora obavljati izvršne funkcije u Kantonu Sarajevo kako ne bi došlo do institucionalne pauze.
Mislim da se često u javnosti namjerno zanemaruje činjenica da je Vlada Kantona Sarajevo uradila dosta konkretnih i dobrih stvari, posebno kada govorimo o projektima iz oblasti saobraćajne infrastrukture, ali i u segmentu jačanja policijskih kapaciteta i sigurnosnog sistema u Kantonu Sarajevo. To jednostavno ne možemo ignorisati jer to ne bi bilo ni politički ni ljudski korektno.
Naravno, svaka vlada ima svoje slabosti i moje mišljenje je da ova vlada prije svega nije dovoljno dobro komunicirala sa građanima. Mnogo urađenih stvari nije adekvatno predstavljeno javnosti, pa je često stvoren utisak stagnacije tamo gdje su se zapravo dešavali ozbiljni pomaci.
Dakle, prostora za kritiku svakako ima, ali isto tako ima i mnogo razloga da se objektivno kaže da je urađeno dosta dobrog za građane Kantona Sarajevo. Politika mora biti zasnovana na činjenicama, a ne isključivo na percepciji i predizbornim narativima.
Da li je NiP započeo predizbornu kampanju, i ako jeste, kakva je Vaša uloga?
– Ne, predizbornu kampanju još nismo započeli i iskreno mislim da bi to u ovom trenutku bilo potpuno preuranjeno, imajući u vidu da formalna izborna kampanja još nije ni počela. Građani su umorni od permanentne kampanje i mislim da je mnogo važnije da se u ovom periodu bavimo konkretnim poslovima i rezultatima nego isključivo političkim marketingom.
Ono što jeste u toku jeste organizaciono jačanje infrastrukture stranke, rad na novim povjereništvima, konsolidacija terena i dodatno jačanje kantonalnih i općinskih organizacija. To je normalan proces za svaku ozbiljnu političku stranku koja želi biti spremna za izbore.
Očekujemo mnogo od novih ljudi koji su preuzeli odgovornost na pozicijama predsjednika kantonalnih i općinskih organizacija, a posebno od Nermina Muzura, načelnika Ilidže, koji je zadužen za Kanton Sarajevo. Smatram da njegovo iskustvo, energija i politička stabilnost mogu dati ozbiljan doprinos ukupnom rezultatu stranke u Kantonu Sarajevo.
Što se tiče moje uloge, tu nema nikakve individualne priče, svi radimo timski. U politici, posebno u ozbiljnim organizacijama poput Naroda i pravde, rezultat nikada nije proizvod jednog čovjeka nego zajedničkog rada, koordinacije i povjerenja među ljudima. Uvjeren sam da samo timskim radom možemo ostvariti ozbiljan politički rezultat.
Šta očekujete od predstojećih izbora? Kakvi će, po Vama, biti rezultati izbora članova Predsjedništva BiH, te kakve bi NiP, a i Trojka, rezultate mogli ostvariti na svim nivoima vlasti? Hoće li Trojka izaći na izbore u koaliciji ili pojedinačno, a koalicije bi se pravile naknadno?
– Mislim da će zajednički kandidat probosanskohercegovačkih opcija, među kojima je i Narod i pravda, Denis Bećirović, ostvariti pobjedu u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda. Smatram da je to važno ne samo politički nego i suštinski za očuvanje stabilnosti države i nastavak prodržavne politike na najvišem nivou institucija.
Kada je riječ o druga dva člana Predsjedništva BiH, situacija će biti izuzetno interesantna. Posebno kada govorimo o kandidatima opozicije iz bh. entiteta Republika Srpska za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, ali i o kandidatima takozvane Petorke za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Nakon dugo vremena evidentno je da Dragan Čović ima ozbiljnu političku opoziciju unutar samog hrvatskog biračkog tijela, što značajno mijenja političku dinamiku i otvara prostor za drugačije političke procese nego što smo imali prethodnih godina.
To je važno jer Bosni i Hercegovini trebaju ljudi koji će institucije države jačati, a ne koristiti ih kao instrument političkih ucjena ili ličnih i stranačkih kalkulacija. Konačnu riječ naravno daju građani, ali vjerujem da će izbori ovaj put donijeti mnogo ozbiljniju političku utakmicu nego ranije.
Trojka na izborima ne nastupa kao formalna izborna koalicija, nego svaka stranka izlazi samostalno, kao što je to bio slučaj i na prethodnim izborima. Mi nismo izborna koalicija nego strateško političko partnerstvo zasnovano na zajedničkim ciljevima i odgovornosti prema državi. Koalicije za formiranje vlasti se prave nakon izbora, na osnovu izborne volje građana i političkih kapaciteta.
Vjerujem da će i Narod i pravda i kompletna Trojka ostvariti veoma dobar rezultat jer građani ipak vide konkretne stvari koje su urađene, od poboljšanja ekonomskog standarda, rasta prava radnika, jačanja socijalne politike pa do ozbiljnih infrastrukturnih projekata.
Međutim, možda je još važnije od samog izbornog rezultata ono što dolazi poslije izbora, formiranje vlasti. Iskustvo prethodna dva izborna ciklusa jasno nam pokazuje da je ključno pitanje kako ne dozvoliti destruktivnim političkim snagama da ponovo budu dio izvršne vlasti i da blokiraju sistem iznutra. To mora biti prioritet svih ozbiljnih i prodržavnih političkih opcija.
Kakve su Vaše lične ambicije na predstojećim izborima?
– Ja sam već dugo u politici i kroz prethodne godine obavljao sam različite odgovorne funkcije, bio sam zamjenik gradonačelnika Grada Sarajeva, sekretar Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, federalni ministar unutrašnjih poslova, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, kao i zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo.
Zbog toga iz ove perspektive zaista ne gledam politiku kroz pitanje ličnih ambicija niti kroz funkcije kao cilj same po sebi. Nakon određenog političkog iskustva shvatite da je mnogo važnije gdje možete dati najveći doprinos nego koja će formalna pozicija pisati uz vaše ime.
Tu sam da dam svoj maksimalan doprinos bez bilo kakvog nametanja, uslovljavanja ili ličnih kalkulacija. Politika ne smije biti pitanje lične promocije nego odgovornosti prema ljudima koji vam daju povjerenje.
Lično smatram da najveći doprinos mogu dati upravo u Kantonu Sarajevo. To je mjesto mog života, ovdje živim, ovdje se odvija svakodnevni život građana i ovdje se najdirektnije vide i problemZato mi je najvažnije da budem tamo gdje mogu biti najkorisniji, a ne tamo gdje funkcija možda zvuči politički atraktivnije. U konačnici, ponavljam još jednom, građani su ti koji daju završnu riječ.
Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a, imao je vrlo zapaženo izlaganje nedavno u Antaliji na samitu ministara vanjskih poslova Balkana. Odjeknulo je u zemlji i u regionu. Kako ga ocjenjujete i da li će doprinijeti poboljšanju odnosa u regiji?
– Mene izlaganje Elmedina Konakovića nije iznenadilo jer ga dobro poznajem. On svoje političke stavove iznosi jasno, direktno i bez diplomatskog umotavanja kada je u pitanju interes Bosne i Hercegovine. Razlika je samo u tome što je sada cijela javnost imala priliku da to vidi pred međunarodnim kamerama i na jednom ozbiljnom regionalnom forumu.
Mislim da je važno da predstavnici Bosne i Hercegovine konačno govore otvoreno i bez straha, posebno kada su u pitanju napadi na suverenitet države, podrška separatističkim politikama i pokušaji destabilizacije Bosne i Hercegovine. Nije posao ministra vanjskih poslova da bude tih kada se napada država koju predstavlja.
Odnosi u regionu jesu kompleksni i moramo biti iskreni, teško je govoriti o istinski dobrim susjedskim odnosima sa državama ili političkim strukturama koje negiraju genocid, veličaju ratne zločince i otvoreno ili prikriveno podržavaju separatističke snage u Bosni i Hercegovini. To nisu prijateljski odnosi i to treba jasno reći.
Politički vrh koji podržava opcije koje rade na rušenju države Bosne i Hercegovine ne može se istovremeno predstavljati kao prijatelj Bosne i Hercegovine. Ako neko dovodi separatiste na zajedničke konferencije za medije, prijeti jačanjem vojske i konstantno se miješa u unutrašnja pitanja naše države, onda je potpuno legitimno da mi o tome govorimo otvoreno. Šta se očekuje, da šutimo, da se bojimo, da pristajemo na politički pritisak zarad lažne diplomatske pristojnosti?
Prošlo je vrijeme Slobodana Miloševića i JNA. Bošnjaci su ljudi uspravne kičme i niko više ne može očekivati da ćemo iz straha ili političkog komfora prešutjeti stvari koje su opasne po državu. Ako će takozvani dobrosusjedski odnosi zavisiti od toga da mi šutimo dok drugi djeluju protiv Bosne i Hercegovine, onda je bolje da takvih odnosa nema.
Pravi dobrosusjedski odnosi počivaju na međusobnom uvažavanju, poštivanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta, prihvatanju međunarodnih presuda i nemiješanju u unutrašnje stvari druge države.
Da li je, kako ste već najavili, zaista završena politička era Milorada Dodika?
– Milorad Dodik je političar koji ima 67 godina, ozbiljno opterećen brojnim političkim i pravnim problemima, uključujući i zabranu političkog djelovanja. Njegovo političko vrijeme objektivno ulazi u završnu fazu i mislim da se tu ne treba zavaravati, era u kojoj je on apsolutno dominirao političkim procesima polako se privodi kraju.
Naravno, to ne znači da on više ne vodi glavnu riječ unutar SNSD-a. Naprotiv, i dalje je potpuno jasno da je upravo Dodik ključni centar odlučivanja i da će u posljednjim godinama svog političkog djelovanja pokušavati preko kadrova SNSD-a zadržati kontrolu i ostaviti što dublji politički trag.
Upravo zbog toga mislim da će u tom periodu biti spreman i na najradikalnije političke poteze do sada, uključujući dodatnu destabilizaciju Bosne i Hercegovine, institucionalne blokade i pokušaje izazivanja političkih kriza. To nije pitanje pretpostavke nego kontinuiteta njegove politike posljednjih godina.
Zbog toga je ključno da nakon izbora ove godine ne dozvolimo njegov povratak u vlast na državnom nivou. To je možda i najvažnije političko pitanje za stabilnost Bosne i Hercegovine u narednom mandatu. Bez pristupa državnoj izvršnoj vlasti ta politička opcija će značajno oslabiti, a vjerujem da će opozicija u Republici Srpskoj ostvariti veoma dobar rezultat jer je evidentno da dio birača više ne vjeruje Dodiku kao ranije.
Upravo zato smatram da svi koji govore o stabilnoj i funkcionalnoj Bosni i Hercegovini imaju obavezu da nakon izbora ne prave vlast sa SNSD-om. Mi ćemo na tome insistirati. Formiranje vlasti bez SNSD-a nije samo politička opcija nego pitanje odgovornosti prema državi.
Bez njihovih destruktivnih politika, bez svakodnevnih blokada i ucjena na državnom nivou, Bosna i Hercegovina za četiri godine može napraviti ozbiljne iskorake. Dodik je glavni krivac za većinu blokada na državnom nivou, a naravno dio odgovornosti snosi i HDZ koji ga godinama politički prati i održava takav model vlasti.
Reakcija vlasti u vezi Južne interkonekcije bila je neuobičajeno brza. Šta nam to donosi, pokazuje za budućnost, te kako komentarišete negativan stav EU u vezi sa firmom iz SAD koja bi trebala dobiti ovaj krucijalni posao vezan za energetiku u našoj zemlji?
– Ako uzmemo u obzir sve ono o čemu smo govorili kada je riječ o ukupnoj sigurnosnoj i geopolitičkoj poziciji Bosne i Hercegovine, onda je potpuno jasno zašto je Južna interkonekcija toliko važna. Za nas to nije samo energetski projekat, niti samo pitanje energetskih investicija i novih radnih mjesta. To je prije svega pitanje energetske sigurnosti države, pitanje smanjenja političkog i ekonomskog utjecaja Rusije u Bosni i Hercegovini i pitanje nacionalne sigurnosti u najširem smislu.
To je garant dugoročne stabilnosti, ali i potvrda strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje su godinama jasno podržavale ovaj projekat.
Zbog toga reakcija vlasti nije bila neuobičajeno brza nego nužna. Kada govorimo o ovakvim pitanjima, sporo djelovanje često znači politički poraz i gubitak strateške pozicije. Ovdje nije riječ o dnevnoj politici nego o decenijama koje dolaze.
Vidjeli smo i reakciju Evropske unije i naravno da to treba ozbiljno uzeti u obzir. Evropska unija je naš strateški vanjskopolitički cilj i svaka ozbiljna primjedba mora se pažljivo analizirati. Međutim, smatram da je krajnje nekorektno prema Bosni i Hercegovini da se Washington i Brisel međusobno politički prepucavaju preko naše države i naših ključnih razvojnih projekata.
Bosna i Hercegovina je zemlja na evropskom putu i upravo zato mislim da bi Evropska unija trebala činiti sve da ubrza prijem BiH u EU. Zahvalni smo Evropskoj uniji za brojne projekte, podršku i investicije koje realizira u Bosni i Hercegovini, ali pitanje Južne interkonekcije je nešto što nama garantuje stabilnost u jednom veoma turbulentnom geopolitičkom periodu.
Zato ovo pitanje treba posmatrati mnogo šire od same procedure izbora izvođača, ovo je pitanje strateške budućnosti Bosne i Hercegovine.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.