“Povezivanje implementacije obaveza iz prekida vatre u Gazi s pitanjem razooružanja komplikuje pregovore o drugoj fazi”, rekao je Hazem Qassem za Anadolu.
Qassemove izjave uslijedile su nakon sastanka održanog tokom protekle sedmice u Kairu, glavnom gradu Egipta, koji je okupio vođu Hamasa u Gazi Khalila al-Hayyu, egipatske zvaničnike, visokog predstavnika za Gazu u Odboru za mir (Board of Peace) Nikolaya Mladenova i višeg američkog savjetnika Aryeha Lightstonea.
Glasnogovornik Hamasa pozvao je na implementaciju obaveza iz prve faze prije prelaska na bilo kakve daljnje rasprave.
Prošlog septembra, Trump je najavio plan za okončanje izraelskog genocidnog rata u Gazi. Prva faza uključuje prekid vatre, djelomično povlačenje Izraela, oslobađanje preostalih izraelskih zarobljenika u Pojasu i ulazak 600 kamiona pomoći.
Hamas navodi da je, iako se pridržavao obaveza iz prve faze oslobađanjem izraelskih zarobljenika, Izrael propustio ispuniti svoje humanitarne obaveze i nastavio s napadima, ubivši 786 Palestinaca i ranivši 2.217 drugih.
Druga faza uključuje šire povlačenje izraelske vojske iz Gaze, koja i dalje okupira više od 50 post njene površine, rekonstrukciju i početak razooružanja frakcija, što Izrael također nije implementirao, već umjesto toga insistira na razooružanju kao prvom koraku.
Povodom izraelskih prijetnji o povratku borbama, Qassem ih je nazvao “alatima pritiska” koji neće uspjeti, rekavši da Izrael zapravo nije zaustavio rat usred tekućih ubistava, okupacije dijelova Pojasa i ograničenja pomoći.
U nedjelju je izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich obnovio svoj poziv na punu ponovnu okupaciju Gaze i uspostavljanje naselja tamo, navodi Channel 14.
Hamas i palestinske frakcije održali su u protekle dvije sedmice razgovore s posrednicima i zemljama garantima, prema Qassemovim riječima.
Rekao je da su razgovori bili fokusirani na implementaciju obaveza iz prve faze i zaustavljanje kršenja, uz istovremeno bavljenje drugom fazom, uključujući pitanje oružja.
“Glavna prepreka je nepopustljiv izraelski stav i njegovo povezivanje svih kolosijeka s razooružanjem”, ustvrdio je Qassem.
Obaveze iz prve faze koje treba implementirati uključuju omogućavanje Nacionalnom komitetu da upravlja Gazom, dopremanje pomoći i materijala za skloništa, podršku zdravstvenom sektoru i potpuno otvaranje prelaza.
Nacionalni komitet za administraciju Gaze počeo je s radom u Kairu sredinom januara, dan nakon što je najavljeno njegovo formiranje.
Međutim, komitet još uvijek nije počeo operisati unutar Gaze, uprkos tome što je Hamas izjavio da su logistički i administrativni aranžmani za prenos dužnosti civilne administracije završeni.
Ulazak članova komiteta zahtijeva koordinaciju preko prelaza pod kontrolom Izraela, dok nijedna zvanična izjava nije razjasnila razloge kašnjenja, a Izrael nije komentarisao ovo pitanje.
U nedjelju je Hamas pozvao posrednike, nakon sastanaka u Kairu s neimenovanim palestinskim frakcijama i posrednicima, da izvrše pritisak na Tel Aviv da implementira odredbe prve faze sporazuma o prekidu vatre, kao uvod u ozbiljne razgovore o drugoj fazi.
Povodom sastanaka u Kairu, Qassem je rekao da se Hamas odgovorno i pozitivno odnosi prema prijedlozima i da će odgovoriti nakon završetka konsultacija sa svojim rukovodstvom i palestinskim frakcijama.
Naglasio je potrebu da se osigura da se rat ne nastavi, potvrđujući posvećenost Palestinaca svojim pravima, prije svega samoopredjeljenju.
Qassem je pozvao posrednike i garante sporazuma da odigraju svoju ulogu u pronalaženju logičnih i razumnih pristupa prihvatljivih palestinskom narodu.
“Hamas vidi potpunu nesposobnost Odbora za mir u rješavanju situacije u Gazi”, dodao je on.
Zvaničnik Hamasa optužio je Odbor za mir za pristrasnost prema izraelskom stavu, rekavši da on ili nije u stanju izvršiti pritisak na okupaciju da prestane s kršenjima i implementira obaveze, ili to ne želi učiniti.
Dana 15. januara, Trump je najavio uspostavljanje Odbora za mir, opisanog kao međunarodna organizacija usmjerena na promicanje stabilnosti, obnovu kredibilnog i legitimnog upravljanja te osiguravanje trajnog mira u područjima pogođenim sukobima ili onima pod rizikom.
Qassem je rekao da humanitarna situacija ostaje užasna, navodeći da se Izrael ne pridržava sporazuma, zatvara prelaze, ograničava pomoć i svakodnevno ubija civile.
Prelaz Rafah ne funkcioniše kako je dogovoreno, dodao je on.
U nedjelju je Palestinsko društvo Crvenog polumjeseca objavilo da je samo oko 700 pacijenata uspjelo napustiti Gazu radi liječenja u inostranstvu otkako je prelaz Rafah djelomično ponovo otvoren 2. februara, dok više od 18.000 pacijenata i povrijeđenih osoba još uvijek čeka na medicinsku evakuaciju usred izraelskih ograničenja.
Od ponovnog otvaranja, Palestinci koji se vraćaju izvještavaju o izraelskom lošem tretmanu, uključujući pritvaranja i oštra ispitivanja koja traju satima prije nego što im se dozvoli nastavak puta.
Prije rata, stotine Palestinaca svakodnevno su prelazile Rafah u oba smjera pod normalnim sistemom kojim su upravljali Ministarstvo unutrašnjih poslova Gaze i Egipat, bez izraelske intervencije.
To se promijenilo nakon što je Izrael tokom rata preuzeo kontrolu nad palestinskom stranom prelaza i nametnuo stroga ograničenja kretanja, pogoršavajući patnju pacijenata i ograničavajući pristup liječenju u inostranstvu.
Izrael je pokrenuo genocidni rat u oktobru 2023. godine, uz podršku SAD-a, koji je trajao dvije godine i u kojem je ubijeno preko 72.000 Palestinaca i ranjeno više od 172.000, od kojih su većina djeca i žene, uz uništenje 90 posto civilne infrastrukture.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.