No, kraj vladavine jednog čovjeka, ne znači nužno po defaultu i kraj politike koju je gradio. Orban je uspio da u Mađarskoj primijeni hibridni režim autokratije u okrilju neliberalne demokratije.
Orban je pokazivao da u EU postoji lider koji osporava briselski pristup, kritikuje sankcije, otvoreno podržava pojedine lidere na Balkanu, miješa se indirektno u unutrašnja pitanja pojedinih zemalja, a da pri tome ne snosi nikakve sankcije. Njegov poraz sada slabi tu matricu i ostavlja manje prostora za političko pozivanje na „mađarski model”.
Ipak politika je i kako sam Nietzsche opisuje ‘skladište kostima, gdje njeni učesnici po potrebi uzimaju od klasičnih, baroknih do nacionalističkih odijela’, gdje moralne norme ako ih i ima u obrisima, svakako se odavno ne primijenjuju na ponašanju države.
Peter Magyar uvjerljivo je pobijedio u nedjelju 12. aprila, na parlamentarnim izborima u Mađarskoj. Nekada vatreni prostalica Orbana, čiji je poster, kao mladić, držao u svom domu, postao je i prvi kritičar Orbana. Kao neko ko poznaje režim iznutra, nekoliko godina je glasni kritičar istog. Mnogi izvori prikazuju Magyara ga kao ambicioznog lidera, oštrog jezika, a kako će se pokazati u narednom periodu i imali prostora za optimizam?
Da li kraj ere Viktora Orbana znači i kraj njegove politike koja je destabilizirala odnose u regionu, ili su ti obrasci dublje ukorijenjeni u mađarskoj politici?
Za stručno mišljenje o ovoj temi pitali smo uvaženog prodekana za nastavu dr. Elvisa Fejzića, profesora na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN UNSA).
“Ne može se sa sigurnošću konstatirati da kraj Orbanove vladavine istovremeno znači i kraj ekspanzionističkih aspiracija u mađarskoj politici, s obzirom da se lider pobjedničke stranke Tisza Peter Magyar do sada nije javno distancirao od političkih ideja i namjera panugarskog projekta politike.Također, postoji velika ideološka i politička bliskost između Orbana i Magyara, odnosno obojica reprezentiraju političare radikalnog krila nove desnice, unutar kojeg se povremeno izražavaju neki deglobalizacijski stavovi, ističu revizionističke vrijednosti autoritarnog konzervativizma i razvijaju simpatije prema panpolitičkom regeneriranju mađarske politike”, istakao je prof. dr. Fejzić za Bosnainfo.
Smjenom čelnog čovjeka ne znači da će sve veze nestati preko noći, ali znači da se mijenja politička atmosfera. Koliko promjena vlasti u Mađarskoj, dolaskom Petera Magyara, realno može donijeti pozitivne pomake za Bosnu i Hercegovinu i cijeli Zapadni Balkan?
“U tom smislu ne treba očekivati prevelike promjene, imajući u vidu već apostrofiranu ideološko-političku bliskost Orbana i Magyara, ali će nekih promjena sigurno biti, s obzirom da Magyar političke partnere vjerovatno neće tražiti u liderima koji su dali otvorenu podršku Orbanu u predizbornoj utrci, kao što su npr. Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, tako da će to biti jedna od značajnijih promjena koja će se vjerovatno desiti, a koja može postepeno uticati i na lančane političke promjene u drugim balkanskim državama.
Uz to, izvjesno je da se Magyar distancirao od proruske politike koju je vodio Orban, što mu je donijelo i izborni trijumf, a to će vremenom značajno smanjiti i ruski uticaj u nekim državama Evropske unije, ali i zemljama Zapadnog Balkana. Pored toga, Magyar će vjerovatno napustiti i rigidnu poziciju euroskepticizma u vanjskoj politici, koju je permanentno razvijao Orban, što bi uticalo na relaksiranje političkih odnosa i moglo bi indirektno dati poticaj dinamiziranju procesa integriranja država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju”, komentirao je prof. dr. Elvis Fejzić za Bosnainfo.
Slijedi li novo poglavlje u političkim odnosima na Balkanu – otkrit će se vrlo brzo. No treba pokušati zamisliti od tabula rasa-e svijesti da je moguć politički koncept bez oligarhijskog ustrojstva sa ako ne otmjenijim, barem umjerenijim načinom vladavine…
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.