Silajdžić je iznio tezu da se u domaćem javnom prostoru godinama potencira priča o „Aprilskom paketu“ kako bi se u zaborav gurnuo stvarni razlog ekonomskog zastoja propast strateškog energetskog projekta vrijednog tri i po milijarde maraka.
„Nažalost, jedan veliki energetski projekt nije prošao. Toliko je dobro zataškan da se o ‘Aprilskom paketu’ govori samo da se ne bi spominjala ova investicija. Nadam se da će ljudi priznati grešku kada jednog dana taj paket dobro pročitaju. Čak su mi i profesori prava priznali da govore o njemu, a da ga nikada nisu pročitali“, naglasio je Silajdžić.
„Drugi industrijski rast“ i njemački investitori
U središtu izlaganja bio je nesuđeni energetski megaprojekt koji je podrazumijevao izgradnju novih hidro i termoblokova uz podršku njemačkih investitora (EnBW). Model je bio izuzetno povoljan: investitori bi uložena sredstva vratili isključivo kroz isporučenu struju, dok bi svi objekti od prvog dana ostali u 100-postotnom vlasništvu Elektroprivrede BiH.
Iako su okosnicu tadašnje Vlade FBiH činile SDA i SBiH, projekt je oboren u Parlamentu FBiH udruženim glasovima zastupnika SDA i SDP-a.
„Taj projekt bi sasvim sigurno promijenio Bosnu i Hercegovinu. To bi bio naš drugi industrijski rast. Obaranje tog sporazuma bilo je odraz nezrelosti i spremnosti na manipulaciju“, prisjetio se Silajdžić.
Podrška Semiru Efendiću Silajdžić je iskazao snažnu podršku aktuelnom predsjedniku stranke Semiru Efendiću kao kandidatu za Predsjedništvo BiH, istakavši da Efendić svojim rezultatima dokazuje stručnost i integritet. Pohvalio je i trenutni kurs stranke koja je odbila učešće u vlasti zbog principijelnih razloga vezanih za državu.
Šta je zapravo podrazumijevao ovaj projekt?
Radilo se o planu teškom između 3,5 i 6 milijardi KM. Ključni objekti bili su:
Blok 7 u TE Tuzla i novi blokovi u TE Kakanj;
Potpuno nova TE Bugojno s rudnikom;
Hidroelektrane poput HE Vranduk i HE Unac.
Umjesto klasičnih kredita, traženi su strateški partneri (poput njemačkog giganta EnBW).
Model je predviđao da BiH dobije modernu infrastrukturu bez zaduživanja, vraćajući uloženo kroz dio proizvedene energije. Projekt je oboren uz argumente o netransparentnosti procedura i zaobilaženju Zakona o javnim nabavkama, nakon čega su se njemački investitori povukli.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.