Aarhus centar u BiH i CEE Bankwatch Network zatražili su povlačenje prijedloga zakona iz hitne procedure u Parlamentu FBiH, upozoravajući da zakon šteti interesima građana i omogućava netransparentnu dodjelu projekta privatnom investitoru bez iskustva, bez studije izvodljivosti i javnog tendera.
Oštre kritike
“Radi se o prijedlogu Zakona koji nije u skladu sa Ustavom BiH, Ustavom FBiH, pravnom stečevinom EU, kao ni zakonima BiH i FBiH, te ga je Vlada FBiH dužna povući radi zaštite javnog interesa”, izjavila je Nina Kreševljaković iz Aarhus centra.
Prema njenim riječima, u ovom Zakonu ključna prava i obaveze investitora ostaju nedefinisane i prepuštene naknadnim dogovorima između Vlade FBiH i privatne kompanije, što predstavlja ozbiljan pravni i finansijski rizik za FBiH.
“Beskičmenjaci koji upravljaju našom državom ponašaju se kao vazali diktatora sa zapada i prepuštaju energetski suverenitet BiH u ruke privatne kompanije koju su uspostavili Trumpovi trabanti i koja je pod direktnim nadzorom dokazano nepredvidive Trumpove desničarske administracije”, rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra.
Predložene izmjene predviđaju da umjesto javnog BH-GAS-a posao u potpunosti preuzme američka kompanija AAFS i da se BiH poveže na hrvatski gasni sistem i LNG terminal na Krku.
Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network rekla je kako Vlada FBiH do danas nije izašla s izračunom koliko bi „gasifikacija“ FBiH mogla koštati građane niti zašto se federalna kompanija BH Gas zamjenjuje privatnim investitorom koji je tek nedavno osnovao kompaniju za potrebe ovog posla i nema nikakvog iskustva u izgradnji gasne infrastrukture.
Dalji koraci
Parlament FBiH treba uskoro razmatrati zakon, a nakon toga slijedi usaglašavanje međudržavnog sporazuma na nivou BiH te njegovo potpisivanje na samitu u Dubrovniku.
Sastanak na vrhu Inicijative triju mora održava se krajem aprila u Dubrovniku, gdje se očekuju i predstavnici američke administracije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.