Iako su potrebe poslodavaca sve veće, na evidenciji nezaposlenih nalazi se veliki broj osoba. Samo krajem januara ove godine na evidenciji Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona bilo je 46.760 nezaposlenih, od čega najviše u Zenici – 15.560 osoba.
Prema podacima Biroa rada Zenica, među nezaposlenima su zastupljene različite kvalifikacione strukture, ali dominiraju zanimanja srednjeg i nižeg stepena stručne spreme.
Šef Biroa rada Zenica Saudin Burić kazao je da se najveći broj nezaposlenih odnosi na radnike sa srednjom i nižom stručnom spremom.
„Na evidenciji se nalazi 1.050 osoba sa višom i visokom stručnom spremom, 4.456 sa srednjom stručnom spremom četvrtog stepena, dok je najviše osoba sa trećim stepenom stručne spreme – njih 6.424. Također, evidentirano je 4.630 osoba s nižim kvalifikacijama ili bez kvalifikacija. Najbrojniji su prodavači, kuhari, konobari i vozači“, izjavio je Burić.
I dok se iz mjeseca u mjesec u ovom kantonu na evidencijama licitira gotovo s istim brojkama od oko 46 hiljada nezaposlenih, potrebe na tržištu rada su sve izraženije u smislu nedostatka radne snage.
Ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić (NES) istakao je da postoji nesrazmjer između ponude i potražnje na tržištu rada.
„I u Zeničko-dobojskom kantonu, kao i širom Federacije Bosne i Hercegovine, imamo paradoks – veliki broj ljudi traži posao, dok istovremeno veliki broj poslodavaca traži radnike. Najveća potražnja je za radnicima u metalnoj i prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu, trgovini i turizmu. Traže se kvalifikovani radnici, zanatlije i tehnički osposobljena radna snaga“, rekao je Šibonjić.
Privrednici smatraju da je neophodno unaprijediti politike zapošljavanja i radne uslove. To bi, kažu, dovelo do pobošanja poslovanja, konkuretnosti na tržištu, ali i većeg broja radnih mjesta.
Predsjednik Udruženja privrednika Zeničko-dobojskog kantona Nagib Mujkić naglasio je da problem treba posmatrati u širem kontekstu.
„Nedostatak radne snage je gorući problem za privrednike širom Bosne i Hercegovine, ali ga ne treba posmatrati izolovano. Preciznije je govoriti o nedostatku kvalifikovane radne snage. To je vrlo važan faktor koji direktno utiče na našu konkurentnost na tržištu“, istakao je Mujkić.
Posljednjih godina u ovom kantonu rade se brojni projekti, a među njima i oni kroz koje nezaposleni prolaze proces prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja za zanimanja koja su atraktivna poslodavcima.
Ministar Šibonjić naglasio je da je prioritet zapošljavanje domaće radne snage, uz dodatna ulaganja u obrazovanje i obuku.
„U posljednje vrijeme često se govori o potrebi uvoza strane radne snage, ali smatram da trebamo zapošljavati naše ljude. Jedan od projekata koji smo pokrenuli prije tri godine jeste osnivanje IT centara i IT hubova širom ZDK-a“, kazao je Šibonjić.
Uz dodatne mjere sufinansiranja zapošljavanja i samozapošljavanja koje su posljednjih godina aktuelne, stvaranjem sigurnijeg ambijenta za poslodavce i odgovornijom politikom zapošljavanja liste na evidencijama biroa rada trebale bi biti kraće. Prije svega, neophodno je i uskladiti obrazovni proces s potrebama na tržištu rada, piše Federalna.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.