Fondacija za pitanja poginulih i veterana, vladino tijelo odgovorno za nadzor nad poginulima u sukobima od revolucije 1979. godine, saopćila je da je poginulo 3.117 ljudi, od čega 2.427 pripadnika sigurnosnih snaga i civila.
Podaci se zasnivaju na informacijama primljenim od Iranske organizacije za pravnu medicinu, forenzičkog tijela povezanog s pravosuđem zemlje, navodi se u saopćenju.
Fondacija je navela da su se smrti dogodile u “terorističkim incidentima” posljednjih dana koji su “podsjećali na brutalne i divljačke zločine ISIS-a”.
Mnoge žrtve bili su “prolaznici koji su poginuli kao dio namjernih kampanja ubijanja ili su postali žrtve neselektivne terorističke pucnjave i onoga što je opisano kao slijepa brutalnost”, navodi se.
Drugi, dodaje se, bili su među demonstrantima koji su upucani unutar mase od strane “organizovanih terorističkih elemenata”.
To je prvi zvanični broj poginulih koji je vlada objavila otkako su protesti izbili krajem decembra u Teheranu, a kasnije se proširili na gradove širom zemlje.
Ranije su neke organizacije za ljudska prava izvan Irana objavile vlastite procjene, procijenivši broj poginulih na više od 15.000, od kojih je većina bila demonstranata.
Iranski zvaničnici, uključujući predsjednika Masouda Pezeshkiana i ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, odbacili su te izvještaje.
Protesti su izbili u Iranu uslijed pogoršanja ekonomskih uslova, posebno nagle deprecijacije nacionalne valute i rastuće inflacije.
Nekoliko sedmica kasnije, nakon poziva na ulične proteste Reze Pahlavija, sina bivšeg iranskog monarha, nasilje i ulični sukobi između demonstranata i pripadnika sigurnosnih snaga prijavljeni su u nekoliko gradova, uključujući Teheran.
Vlasti su optužile Sjedinjene Američke Države i Izrael za podršku “izgrednicima” i “teroristima” koji su navodno napali javnu i privatnu imovinu, uključujući trgovine, banke i džamije.
Policija je saopćila da su uhapšene stotine optuženih za vođenje protesta, dok je pravosuđe obećalo da “neće biti blagosti” prema onima koji su odgovorni za nasilje i vandalizam.
SAD i nekoliko evropskih zemalja uvele su novu rundu sankcija Iranu zbog “represije nad demonstrantima”.
Iranskim diplomatama je zabranjen ulazak u zgrade Evropskog parlamenta, a Araghchijev poziv na samit Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu je opozvan.
Nakon objave zvaničnog broja poginulih, Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, najviše sigurnosno tijelo, izdalo je saopštenje u kojem je, na osnovu obavještajnog praćenja i procjena, zaključilo da su događaji posljednjih sedmica nastavak 12-dnevnog rata prošlog juna, okrivljavajući SAD i Izrael.
“Sjedinjene Američke Države i cionistički režim promijenili su taktiku i ciljali na društvenu koheziju iranskog naroda, vjerujući da će to postaviti temelje za slamanje nacionalne volje Irana”, navodi se.
Dodaje se da su Washington i Tel Aviv nastojali potaknuti proteste na nasilje u gradovima širom zemlje, što je nanijelo štetu stanovništvu i naciji.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.