Kako prenosi Net.hr, Jurković je diplomirao među najuspješnijim studentima Harvarda, stekao poziv u elitno akademsko društvo Phi Beta Kappa, te se nakon studija preselio u San Francisco, gdje radi na procjeni prijetnji koje bi vještačka inteligencija mogla predstavljati za svijet.
Od Gabele do Harvarda
Jurković je u razgovoru za taj portal ispričao kako je još tokom školovanja učestvovao na takmičenjima iz fizike i naučnim ljetnim školama, što ga je podstaklo da se prijavi na najprestižnije svjetske univerzitete.
Njegov interes od samog početka nije bio isključivo akademski, već usmjeren prema jednom pitanju: kako postići što veći pozitivan uticaj na svijet.
Vještačka inteligencija kao globalni rizik
Jurković upozorava da bi vještačka inteligencija već u sljedećih desetak godina mogla dosegnuti nivo sposobnosti koja nadilazi ljudsku, što otvara niz ozbiljnih bezbjednosnih pitanja.
Prema njegovim riječima, ključno pitanje nije ima li vještačka inteligencija samosvijest, nego šta je sposobna da učini. Posebno ističe rizik razvoja biološkog oružja, poput supervirusa, koji bi mogao predstavljati veću prijetnju od nuklearnog oružja.
Takvi scenariji, navodi, razlog su zbog kojeg se mali broj istraživača širom svijeta bavi isključivo bezbjednošću vještačke inteligencije.
Ko se bavi kontrolom vještačke inteligencije
Jurković danas radi u organizaciji METR, koja se bavi mjerenjem opasnih sposobnosti vještačke inteligencije. Kako navodi u razgovoru za Net.hr, postoji tek nekoliko stotina ljudi u svijetu koji se sistematski bave ovim pitanjima, uglavnom u SAD-u i Velikoj Britaniji, među kojima je i nekoliko stručnjaka iz Hrvatske.
Jedan od problema, ističe, jeste to što su današnji AI sistemi još uvijek djelimično „crne kutije“, čije unutrašnje procese naučnici ne razumiju u potpunosti.
Svijet bez poslova?
Jedna od njegovih najkontroverznijih procjena odnosi se na tržište rada. Jurković smatra da bi, u slučaju razvoja vještačke inteligencije na ljudskom nivou, veliki dio današnjih zanimanja mogao nestati, jer bi ih AI obavljao brže i jeftinije.
U tom kontekstu spominje se potreba za potpuno novim društvenim i ekonomskim modelima, uključujući ideje poput univerzalnog osnovnog dohotka.
„Niko se ne priprema“
Jurković je izrazio zabrinutost zbog, kako navodi, nespremnosti političkih elita.
Prema njegovoj procjeni, vrlo mali broj ljudi na globalnom nivou ozbiljno planira budućnost u kontekstu nadljudske vještačke inteligencije, što bi se, upozorava, moglo pokazati kao ozbiljan problem ako razvoj tehnologije ubrza.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.