U pravoslavnoj tradiciji, Badnji dan obilježava se prema julijanskom kalendaru, a pada 6. januara po gregorijanskom kalendaru. Predstavlja vrijeme duhovne pripreme za rođenje Hrista.
Ispred Hrama sv. Save u Beogradu na Badnje veče tradicionalno je zapaljen badnjak u prisustvu velikog broja vjernika. Posle osvećenja badnjaka uslijedilo je praznično bdijenije, dok će proslava Božića početi služenjem ponoćne liturgije.
U Sarajevu, vjernici su se okupili u Staroj pravoslavnoj crkvi, gdje je upriličeno paljenje badnjaka uz molitve. Vjernici su obilježili Badnji dan i u Podgorici.
Ovaj dan u domovima vjernika tradicionalno ima posebne običaje i rituale. Počinje sječom badnjaka, pripremom bogate trpeze, molitvama i okupljanjem porodice.
Sječu badnjaka u ranim jutarnjim satima obavlja najstariji muški član domaćinstva. Badnjak se siječe od hrastovog drveta, koje je bilo sveto drvo kod Slovena. Vjernici potom granu badnjaka unose u svoje domove.
Badnjak se pali na Badnje veče i ostavlja da gori do Božića, simbolizujući radost Hristovog rođenja. Sam naziv “badnjak” povezan je s izrazom “bdijenje”, jer se toga dana budno iščekivalo rođenje Hrista.
Badnje veče označava i okončanje 40-dnevnog posta pravoslavaca.
Pravoslavni Božić obilježava se 7. januara.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.