Sve više se mogu čuti i uvrede, psovke, a nerijetko dođe i do incidenata. Zbog čega je kultura komuniciranja, među bh. političkim akterima, na niskom nivou i kada je takvo ponašanje gotovo postalo pravilo, a ne izuzetak?
Političari u BiH već godinama njeguju “nekulturu” dijaloga, uz ponašanje koje vrlo često izlazi iz okvira pristojnosti, ne samo u javnom prostoru, nego i u životu uopšte, smatraju građani, piše BHRT.
Građani su postali publika ispred malih ekrana, ali i na društvenim mrežama, gdje u obračunu sa političkim i svim drugim neistomišljenicima pljušte uvrede, teške riječi i pogrdna imena. Praznuje se neznanje, a ponižava obrazovanje, kažu naši sagovornici.
ALEKSA MILOJEVIĆ, ekonomist
“Političko ponašanje zavisi od demokratskog kapaciteta. Ono čega se narod stidi, čega bi trebalo da se stidi, koristi se za skupljanje političkih poena, što pokazuje da je politika potpuno udaljena od naroda.”
DRAGO VUKOVIĆ, sociolog
“Mi živimo u jednom vremenu takozvane rijaliti politike, politike pune kompromitacija, spinovanja, kriminalizacije. Ta politička kultura nikada nešto nije ni bila prisutna u političkom prostoru bih.”
Ponašanje većine političara slika je narušenih vrijednosti u društvu, stav je analitičara.
MLADEN BUBONJIĆ, analitičar
“Nažalost, i to je postalo opšte mjesto naše stvarnosti i društveno političkog života. Ne samo da se podrazumijeva, već je prihvatljivo i to ne samo od političkih elita nego i od javnosti. Ljudi su sve više naviknuti na takav govor, tako da i kad se nešto desi to kratkotrajno izaziva pažnju.”
Iako ovakva komunikacija i ponašanje političara nije fenomen ni u drugim, mnogo demokratskijim i uređenijim zemljama, postavlja se pitanje – kada je forma prevladala nad suštinom i gdje je granica?
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.