“I šta kažu, napravila nam Jugoslavija 1000 džamija? Kakva laž. Svaku smo napravili mi. Svaku smo platili mi. I pride morali da molimo da se napravi”, napisao je Suljagić uz faksimil molbe o izgradnji džamije.
“Napravila Jugoslavija” i “napravljeno u Jugoslaviji” – ogromna razlika. Korelacija ne znači kauzalnost. Jel ovo molba upućena prema IZ (kao naslovu), a ne prema nekom državnom organu? Nije tebi niti poslije rata država izgradila džamiju, niti jednu, već džemat i džematlije. I danas se pravi molba za izgradnju sakralnog objekta jer je to zakonska procedura. Nije se u Jugoslaviji ništa napravilo, bili smo sputavani, nije se smjelo Bogu moliti, ali sada smo prodisali, BiH ogromno gradilište, grade se fabrike, škole, bolnice, tramvajske pruge, metroi, autoputevi, mashallah uzduz i poprijeko nam jedine BiH prije 10 godina završeni…i probudih se…”, neki su od brojnih komentara koji su izazvali polemiku.
Narativ koji se godinama stvara u poslijeratnoj BiH, a koji tu zemlju u njenom socijalističkom periodu predstavljaju kao „tamni vilajet“ zaostalosti i nesloboda, ključno je historijski neispravan.
Zbornik radova Prilozi historiji Bosne i Hercegovine u socijalističkoj Jugoslaviji u izdanju Udruženja za modernu historiju iz Sarajeva knjiga je koja ima za cilj da što vjerodostojnije pokaže kako je izgledala socijalistička BiH i koje je bilo njeno mjesto unutar socijalističke Jugoslavije.
Urednik zbornika, profesor historije iz Sarajeva Husnija Kamberović kaže da je BiH za vrijeme socijalističke Jugoslavije doživjela najveću moguću modernizaciju, ekonomski je napredovala, urbanizirala se i afirmirala je svoj društveni identitet.
Ali, sve to nije teklo glatko i bez otpora, jer su u tadašnjoj Jugoslaviji postojale struje koje su se protivile decentralizirajućem principu zemlje na kojem je BiH gradila svoj autonomni uspjeh.