Projekt je strateški važan za kineski prelazak na čistu energiju i podršku razvoju industrija poput električnih vozila i vještačke inteligencije, piše CNN.
Sistem će koristiti pad visine od oko 2.000 metara kroz mrežu tunela i kaskadnih brana, stvarajući ogromnu količinu energije.
Stručnjaci ga opisuju kao najsofisticiraniji i najrizičniji projekt te vrste, jer se gradi u seizmički aktivnom području.
Peking tvrdi da je projekt rezultat višedecenijskog istraživanja i da neće imati negativan uticaj na nizvodne zemlje, poput Indije i Bangladeša.
Međutim, mnogi stručnjaci upozoravaju da bi mogao poremetiti ekosistem i ugroziti rijetke vrste u jednom od najčistijih dijelova Azije.
Indija projekt naziva „vodena bomba“ zbog mogućeg uticaja na tok rijeke Brahmaputre, od koje zavise milioni ljudi.
Postoji i bojazan da bi gradnja mogla povećati tenzije na spornoj granici između dvije nuklearne sile.
Gradilište se širi — prave se putevi, mostovi i skladišta, a lokalno stanovništvo se preseljava. Među njima su i pripadnici autohtonih tibetanskih naroda koji gube svoje domove i svetilišta. Peking tvrdi da preseljenja poštuju kulturna prava i donose ekonomske koristi, no organizacije za ljudska prava upozoravaju na prisilne relokacije.
Dok Kina naglašava da projekt doprinosi borbi protiv klimatskih promjena, ostaje zabrinutost zbog mogućih ekoloških i političkih posljedica, te zbog nedostatka transparentnosti.
Stručnjaci upozoravaju da bi trka u izgradnji brana između Kine i Indije mogla postati „trka ka dnu“.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.