Zbog flagrantnog kršenje Ustava i zakona BiH kojima je utvrđena proporcionalna etnička zastupljenost rukovodilaca institucija BiH, kršenje Zakonao upravi i drugih propisa BiH kojima je utvrđena proporcionalna etnička zastupljenost u u Ministarstvu finansija i trezora BiH i Agenciji za državnu službu BiH, zatražena je hitna intervencija Ombudsmena za ljudska prava BiH
Zbog flagrantnog kršenje Ustava i zakona Bosne i Hercegovine kojima je utvrđena proporcionalna etnička zastupljenost rukovodilaca institucija Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije zatražena je hitna intervencija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine.
Žalbu u ovom predmetu podnio je ombudsmenima za ljudska prava Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, piše Slobodna Bosna.
– Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je, u aktuelnom mandatu, na pozicije 16 direktora i jednog generalnog sekretara imenovalo svega tri Bošnjaka, odnosno manje od 20%, a radi se o pozicijama za koje je Vijeće ministara moralo izvršiti imenovanja u skladu s proporacionalnom etničkom strukturom u Bosni i Hercegovini, jer su ovo institucije koje imaju samo direktora ili eventualno direktora i jednog zamjenika, tako da nema nikakvog osnova za bilo kakva paritetna imenovanja. Na pozicije rukovodilaca institucija, osim tri Bošnjaka, imenovano je osam Srba i šest Hrvata, što je nevjerovatan podatak za državu u kojoj živi 50% Bošnjaka i koji sa najmanje 50% indirektnih poreza finansiraju budžet institucija Bosne i Hercegovine, naveo je, u jednoj od svojih žalbi dostavljenih ombudsmeniuma za ljudska prava Mehmedović.
Povećan debalans na štetu Bošnjaka
Naglasio je da je navedenim imenovanjima je aktuelni saziv Vijeća ministara značajno povećao raniji debalans Bošnjaka na direktorskim pozicijama.
Vijeće ministara mora imenovati rukovodioce institucija u skladu s Popisom u stanovništva u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, na način da se imenuje 15,43% Hrvata, 30,78% Srba, 50,11% Bošnjaka i 3,68% Ostalih. Trenutno je od 26 pozicija direktora i jednog generalnog sekretara, imenovano svega šest Bošnjaka, 11 Srba i čak 10 Hrvata, a Vijeće ministara je izvršilo ova imenovanja protivno Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine, upozorio je Ombudsmene za ljudska prava BiH Šemsudin Mehmedović.
Istakao je da od ukupno 4.044 zaposlene osobe u 27 državnih institucija, Bošnjaci rukovode institucijama koje imaju 339 zaposlenih, odnosno 8%, a Srbi i Hrvati rukovode institucijama koje imaju 3.705 zaposlenih odnosno 92%.
Nadalje, ističe, budžet 27 institucija za 2024. godinu iznosi 328 miliona KM, gdje Bošnjaci rukovode sa šest institucija koje imaju budžet u iznosu od 51 milion KM, odnosno 15%, a Srbi i Hrvati rukovode sa 21 institucijom koje imaju budžet u iznosu od 277 miliona KM, odnosno 85%. Ujedno, naglašava, od 27 funkcionerskih pozicija, Bošnjaka mora biti najmanje 13, a trenutno je sedam manje, Srba mora biti devet (trenutno je dva više), dok Hrvata mora biti četiri (trenutno je čak šest više).
– Vladavina prava je temeljna vrijednost Evropske unije i svih demokratskih država, pa bi moralo tako biti i u Bosni i Hercegovini. Međutim, Vijeće ministara, uprkos tome, diskriminira Bošnjake prilikom imenovanja rukovodilaca institucija Bosne i Hercegovine, a posebno je poražavajuća činjenica da ministri Bošnjaci, zarad iičnih i stranačkih interesa, protivno Ustavu i zakonu glasaju za ovakva imenovanja, upozorava Mehmedović.
Navodi da je Zakonom o zabrani diskriminacije propisano da će se diskriminacijom smatrati svako različito postupanje, uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njegove etničke pripadnosti, koje ima za posljedicu da bilo kojem licu ili grupi lica onemogući ostvarivanje prava na ravnopravnoj osnovi.
Bošnjaka manje nego Hrvata
Naglašava da je zakonom utvrđeno i da je neposredna diskriminacija svako djelovanje ili propuštanje djelovanja kada je neko lice ili grupa lica dovedena u nepovoljniji položaj za razliku od nekog drugog lica ili grupe lica u sličnim situacijama.
Nesporno je da su Bošnjaci kao konstitutivan narod u ovom mandatu Vijeća ministara grubo diskriminirani prilikom imenovanja na direktorske pozicije, jer nisu imenovani u skladu sa Ustavom i zakonom utvrđenom procentu od 50%, samo zato jer su etnički Bošnjaci. U kojoj mjeri je izvršena diskriminacija Bošnjaka, najbolje govori činjenica da je šest Hrvata imenovano na direktorske pozicije odnosno duplo više od Bošnjaka, iako Bošnjaka u skladu sa Ustavom, zakonima i popisom stanovništva u 2013. godine mora biti najmanje tri puta više, tačnije 320% više.
Zbog svega navedenog, potrebno je da Ombdusmen Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim ovlastima, utvrdi da li Vijeće ministara u ovom mandatu provodi grubu diskriminaciju Bolnjaka prilikom imenovanja na pozicije rukovodilaca institucija (16 direktora i generalnog sekretara Vijeća ministara) i to diskriminaciju na naičn kako je utvrđeno ilanom Zakonom o zabrani diskriminacije, te da u skladu sa svojim ovlastima preduzme odgovarajuće mjere, naveo je Mehmedović.
Isto se u žalbama traži i za Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine, te Agenciju za državnu službu BiH.
Zastupnik Mehmedović je u skladu s Zakonom o ombdusmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, zatražio da ga obavijeste o rezultatima preduzetih istraga i radnji, kao i da mu dostave odgovor Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstva finansija i trezora BiH i Agencije za državnu službu BiH, te da sve službene radnje provedu u predviđenim i razumnim rokovima.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.