Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks skliznuo 1,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji, Šangaju i Australiji pale između 0,9 i 4,5 posto. Loše raspoloženje na burzama posljedica je oštrog pada cijena dionica na Wall Streetu u ponedjeljak, četvrti dan zaredom. Dow Jones skliznuo je 2,8 posto, dok je S&P 500 potonuo 3,9, a Nasdaq indeks 4,7 posto.
Najveća svjetska berza pod snažnim je pritiskom od petka, kada je objavljeno da su u maju potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle neočekivano snažnih 8,6 posto, što nije zabilježeno više od 40 godina.
Zbog toga su splasnule nade da je inflacija u aprilu dostigla vrhunac te da će njezini pritisci popustiti. Zbog nepopustljivo visoke inflacije, ulagači se plaše da će Fed biti agresivniji nego što se očekivalo u zaoštravanju monetarne politike.
Fed je od marta povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto, a procjenjivalo se da će ih u junu ijulu, a možda i septembru dodatno povećati za po 0,50 postotnih bodova.
Ipak, sada se špekuliše i o povećanju kamata za 1,75 postotnih bodova do kraja septembra. Analitičari Goldman Sachsa poručili su jučer da bi Fed u junu i julu mogao povećati kamate za po 0,75 postotnih bodova.
Stoga je sada najvažnije pitanje hoće li čelnici Feda na redovnoj sjednici u srijedu povećati kamate za 0,50 ili 0,75 postotnih bodova. Ulagači se čak plaše da bi agresivno povećanje kamata Feda moglo gurnuti američku ekonomiju u recesiju.
„U SAD-u će kamate biti povećane brže i više nego što se očekivalo. Stoga je za očekivati očekivati dvostruki uticaj – kompanije će smanjivati procjene zarada, a dodatno će se smanjiti i odnos cijena dionica i zarada”, kaže James Rosenberg, investicijski savjetnik u kompaniji Ord Minnett.
Nakon jučerašnjeg pada, S&P 500 indeks zaronio je, po prvi put od marta 2021. godine i izbijanja koronakrize, u područje ‘medvjeda’, odnosno 20 posto ispod svoje rekordne razine. Nasdaq indeks u minusu je više od 33 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu, a Dow Jones oko 17 posto.
A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno porasla i dostigla najviše razine u 20 godina. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 105,29 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,50 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 135,00 na 134,30 jena. No, američka je valuta ojačala u odnosu na evropsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0415 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0485 dolara.
Cijene su nafte blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0,18 posto, na 122,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,17 posto, na 121,15 dolara.