Jedan dio vinograda je već obran, jedan, nije. Kvaliteta će biti, čini se, u konačnici dobra. Kvantiteta je, u odnosu na prošlu godinu, malo manja kod nas, rekao je Arsen Roso, voditelj vinograda.
– Jedno je zbog suše i drugo, standardno, zbog divljih svinja i ptica, i svega što napada, jer ovdje smo u divljini, nema ni podneva ni ponoći, kad god došao, on je doma, dodaje Roso.
Srušene međe, odnosno suhozidi, potpis su divljih svinja.
Marija Mrgudić iz Vignja je na rubu snaga.
– Mi smo svaku godinu na tom hektaru brali šest tona, a ove smo godine jedva jednu tonu ubrali, dodaje Marija Mrgudić, vinarka s Pelješca.
Slična je situacija na cijelom Pelješcu, a to potvrđuju i ove amaterske snimke.
– One dolaze ispred kuća. Dalje malo, ima jedan restoran; rekla mi je vlasnica da im dolaze kad su gosti tu. Više se ne boje uopće, toliko ih je, priča Mrgudić.
– Ove godine bilo je dosta suše, a životinje se moraju nečime hraniti. Vinogradi su im pristupačni, jer velik dio površina se ne obrađuje. Šikare su blizu vinograda i najprije nastradaju vinogradi. To je sasvim uobičajeno, govori Niko Antičević, tajnik lovačke udruge “Muflon”, Potomje, prenosi HRT.
Na snazi je uredba o afričkoj svinjskoj kugi i suzbijanju brojnost stanja. Ipak, budući da se to provodi i u Bosni i Hercegovini, divlje svinje spas pronalaze na Pelješcu.
– Uz veće protjerivanje divljači, a ujedno i veći broj vukova, divlja svinja ide kamo joj je bolje, gdje se bolje osjeća. Na Pelješcu ima nepristupačnih dijelova, kamo ni mi lovci ne možemo doći sa psima ni u pogonske lovove, pa je to raj za daljnje razmnožavanje, naglašava Antičević.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.