Takav način utvrđivanja cijena provodi umjetna inteligencija na temelju ponude i potražnje što znači da se cijena jednom proizvodu može promijeniti i nekoliko puta u danu, prenosi N1.
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kažu da su im građani već počeli prijavljivati razlike u cijenama između one na policama i one na blagajni.
“Zvali su nas potrošači koji su u Lidlu doživjeli da se cijena proizvoda promijenila u svega nekoliko minuta, odnosno od trenutka kad je potrošač uzeo proizvod s police do trenutka kada mu se cijena očitala na blagajni”, kaže za Novi list Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Pritom upozorava kako trenutno ne postoji način da se kontroliše trgovce u određivanju, odnosno mijenjanju cijena jer se sve bazira na principu ponude i potražnje, a potrošači bi tome trebali vjerovati jer to na zapadu funkcioniše.
“Ni u jednom zakonu nije određen način na koji bi se kontrolisalo trgovačke centre u određivanju cijena na ovakav način. Trgovci sami formiraju cijene, osim za onih 70 proizvoda koje je zamrznula Vlada, a na nama potrošačima je da odlučimo hoćemo li kupiti proizvod po toj cijeni ili nećemo”, navodi Knežević i dodaje da sedmični katalozi s cijenama zbog toga gube smisao i potrošačima ne znače ništa ako se cijene mogu promijeniti i nekoliko puta u danu.
Elektroničke etikete već su uveli Konzum, Kaufland i Lidl, ali ne za sve proizvode. S obzirom na činjenicu da se takve cijene određuju na već spomenutom principu ponude i potražnje, navala kupaca na jedan proizvod također će podstaknuti rast cijene, iako je tog proizvoda na tržištu možda dovoljno i previše.
Trgovci kažu da se time u Hrvatskoj uvodi takozvano dinamično određivanje cijena koje provodi algoritam bez potrebe ljudskog rada, odnosno zamjene etiketa na policama. Upravo zbog tog rasterećenja zaposlenika Sindikat trgovine pozdravlja uvođenje digitalnih cijena u Hrvatskoj.
“Puno radnih sati se troši na zamjene etiketa s cijenama, posebno prekovremenih sati, tako da će elektroničko određivanje cijena biti od velike pomoći radnicima jer će ih rasteretiti, ali i pojednostaviti im posao”, navodi predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić i dodaje da će elektroničke cijene najvjerojatnije uvoditi samo veliki trgovački sistemi, dok će malim trgovcima to biti preskupo.
Trgovci uvjeravaju da će digitalno određivanje cijena biti na korist i radnicima i potrošačima. Osim što će, kako tvrde, uštedjeti goleme količine papira za papirnate etikete, trebalo bi znatno smanjiti i velike količine hrane koju trgovački lanci bacaju zbog isteka roka trajanja jer će umjetna inteligencija automatski snižavati cijene proizvodima pred istekom trajanja.
Stručnjak za sektor trgovine Dragan Munjiza napominje da digitalno određivanje cijena trgovci na tržnicama provode već čitavu vječnost i to na način da proizvodima snižavaju cijene pred zatvaranje tržnice samo kako bi ih prodali, a cijenu drže visokom dok god postoji potražnja kupaca.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.