Njihov rok je kraj avgusta, osim ako Teheran ne ostvari opipljiv napredak u nuklearnim pregovorima sa SAD.
Takozvani snapback mehanizam je poseban proces stvoren uz iranski nuklearni sporazum iz 2015. godine, formalno odobren Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 2231.
Njegova svrha je osigurati da, ako Iran ozbiljno prekrši sporazum, međunarodna zajednica može brzo vratiti cijeli set sankcija UN koje su postojale prije sporazuma, bez zaglavljivanja u vetima velikih sila ili beskrajnim pregovorima.
Iako je “snapback” nadimak, a ne termin u pravnom tekstu, postao je uobičajena skraćenica za automatsko vraćanje sankcija.
E3 je već obavijestio UN da su spremni da ga koriste, što je korak koji bi mogao dramatično eskalirati tenzije oko iranskog nuklearnog programa. Sam mehanizam ističe 18. oktobra, dajući Evropljanima samo uski prozor za djelovanje.
Nuklearni sporazum, formalno poznat kao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA), uključuje proces rješavanja sporova. Ako učesnik u sporazumu, kao što su države E3, smatra da Iran “značajno ne ispunjava obaveze”, može pokrenuti pitanje putem ugrađenih mehanizama JCPOA i na kraju ga uputiti Savjetu bezbjednosti UN.
Nakon što stigne do Savjeta bezbjednosti UN, počinje teći rok od 30 dana. Tokom tih 30 dana, Savjet bi morao usvojiti novu rezoluciju o nastavku ublažavanja sankcija Iranu. Ako se ta rezolucija ne usvoji na vrijeme, stare sankcije UN, koje su ukinute sporazumom iz 2015. godine, automatski se vraćaju na snagu. Nije potrebno dalje glasanje.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči sedmicama je insistirao da je zakonsko ovlaštenje E3 za pokretanje mehanizma “vrlo upitno”, jer zahtijevaju da Iran odustane od obogaćivanja uranijuma – što je, kako on tvrdi, suprotno JCPOA.
Njihov argument je da E3 krši sporazum i stoga više nije strana u njemu.
Ali “u ovom argumentu nema osnova”, rekao je Ričard Nefju, nekadašnji glavni stručnjak za sankcije američkog tima koji je pregovarao o JCPOA.
“Ne postoji mehanizam kojim drugi učesnik JCPOA može izbaciti drugog učesnika JCPOA iz sporazuma. E3 se nikada nije povukao kao Sjedinjene Države, tako da zadržavaju svoja prava”, rekao je on. Iran je takođe zaprijetio odgovorom, uključujući i povlačenje iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT).
Ključna karakteristika, i razlog zašto se naziva “snapback” jeste da se proces ne može blokirati vetom. Obično bi jedna od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN mogla staviti veto na rezoluciju o uvođenju sankcija.
Ovdje je sistem obrnut: da bi se ublažavanje sankcija zadržalo, Savjet mora usvojiti novu rezoluciju.
Svaki veto na tu rezoluciju sprečava njeno usvajanje, a budući da se podrazumijeva da se sankcije vraćaju ako se rezolucija ne usvoji u roku od 30 dana, veto zapravo ubrzava povratak umjesto da ga zaustavlja. U praksi, kada učesnik aktivira proces, vrlo je teško spriječiti vraćanje starih sankcija.
Iran tvrdi da sarađuje s Kinom i Rusijom, stalnim članicama Savjeta bezbjednosti UN i stranama JCPOA, kako bi “zaustavili” proces. To, kaže Nefju, nije pravno moguće.
Napominje da je jedini argument koji Peking i Moskva mogu iznijeti da nuklearni sporazum više ne postoji, “ali to je zaista, zaista teško učiniti”.
Ako “snapback” proces vraćanja sankcija bude uspješan, UN će obnoviti šest rezolucija Savjeta bezbjednosti vezanih za Iran, usvojenih između 2006. i 2010. godine.
One uključuju široka ograničenja poput embarga UN na konvencionalno oružje, mjere koje ograničavaju aktivnosti vezane za balističke projektile sposobne za isporuku nuklearnog oružja, te niz zamrzavanja imovine, zabrana putovanja i drugih pravila vezanih za širenje nuklearnog oružja.
U praktičnom smislu, to znači ponovno uspostavljanje širokog pravnog okvira koji podržava UN, a koji vlade, banke, špediteri, osiguravatelji i dobavljači tehnologije shvataju ozbiljno.
Iranski zvaničnici umanjuju potencijalni uticaj obnovljenih sankcija UN tvrdeći da su efekti preuveličani.
Iako SAD već održavaju opsežne jednostrane sankcije koje uveliko ograničavaju iransku ekonomiju i izvoz energije, obnovljene sankcije UN bi i dalje bile važne, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Nefju je tvrdio da bi iranska trgovina nuklearnim oružjem i raketama bila najteže pogođena.
“Obje te stvari će biti ilegalne, zajedno s uvozom robe dvostruke namjene koja će Iranu biti potrebna za obnovu ovih programa”, rekao je Nefju.
Iransko insistiranje da sankcije neće mnogo naštetiti u suprotnosti je s njegovim upozorenjima na odmazdu ako budu ponovo uvedene.
“Sankcije ne mogu biti toliko loše da bi dovele do povlačenja iz NPT-a i toliko besmislene da ne bi bile važne”, rekao je Nefju.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.