Trebali bismo naučiti nešto iz toga o negaciji genocida, komemoracijama, prisvajanjima tuđeg života i zaustavljanju zemlje koja ne može ići naprijed zato što nije uspostavila sistem kojim bi sjećanje produciralo nastavak života, a ne produkciju kulta smrti. To bismo trebali učiti. Mi to još nismo naučili. Trebaće nam mislim još 30 godina da naučimo lekcije koje bi bile vrijedne i za cijeli svijet pošto mi nismo jedini, pošto i u svijetu postoje isti problemi sa obilježavanjem, sjećanjem, komemoriranjem i uopšte sa kulturom pamćenja traume – kazala je Šahabović.
Opća skupština UN-a usvojila je prošle godine Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici te osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine. Tog 11. jula 1995. na području Srebrenice srpske snage predvođene Ratkom Mladićem pobile su 8.372 Bošnjaka.
Godine 2004. jednoglasnom presudom u slučaju Tužilac protiv Krstića, Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) presudilo je da zločin počinjen nad muškim stanovnicima enklave Srebrenica predstavlja genocid, zločin prema međunarodnom pravu. Presudu je podržao i Međunarodni sud pravde (ICJ) 2007. godine.