Ambasador Bosne i Hercegovine u Kuvajtu Nusret Čančar je potvrdio za Klix.ba da se od 1. juna ove godine u toj ambasadi ne izdaju turističke vize.
Razlog su brojni problemi u ovoj instituciji te upućuje jasne kritike onima koji vode vanjsku politiku.
Između ostalog, poručuje da se ne smije dozvoliti zbog “birokratske bahatosti” kvarenje percepcije o našoj zemlji.
“Razlog tome je što je konzularni službenik, koji je radio na vizama, povučen u Sarajevo radi promjene rješenja o radnom statusu i korištenja dijela godišnjeg odmora. Nažalost, on se još nije vratio. Drugi službenik u ambasadi otkazao je poslušnost i odbio da radi konzularne poslove ‘zato što to nije u opisu njegovog radnog mjesta’. Tako se desilo da ambasada u špici turističke sezone ostane bez osoblja koje je radilo na izdavanju viza. Ono što zabrinjava jeste da se takvo stanje u Ambasadi BiH u Kuvajtu događa već drugu godinu zaredom”, ističe on.
Pojašnjava kako su službenici uzimali godišnje odmore u junu, a zatim otvarali bolovanja u BiH i ostajali koliko su mogli.
“O svemu je blagovremeno obavješten menadžment Ministarstva vanjskih poslova BiH i obećali su da će do 15. jula vratiti konzularnog službenika koji će nastaviti svoj posao”, dodaje.
Šteta već napravljena
Kao što smo nedavno i pisali, u glavnom bh. gradu već se tokom juna primijetio znatno manji broj turista iz zaljevskih zemalja. To su najviše osjetili hotelijeri, ugostitelji i svi koji rade u sektoru turizma.
Čančar nam odgovara da su izraelski napadi na Gazu i izraelsko-iranski rat negativno utjecali na stanje opće sigurnosti na Bliskom istoku. To se posebno odrazilo na turizam, posebno na početku turističke sezone.
On napominje da je zatim zavladala opća panika.
“No, stanje se krajem juna normaliziralo i ljudi nastoje nadoknaditi propušteno. Ali, šteta je već napravljena. Neki turisti koji tradicionalno svake godine ljetuju u BiH su otkazali putovanja, a neki su promjenili destinaciju. Mi smo našim birokratskim nemarom samo doprinijeli još većem smanjenju broja turista koji iz Kuvajta”, dodao je on.
Putovanja uz osoblje
Ipak, napomenimo da su državljani Kuvajta izuzeti od obaveze posjedovanja turističke vize za ulazak u BiH.
“Da, tačno je da Kuvajćanima ne treba viza za ulazak u BiH, ali treba znati da oni imaju vrlo specifične navike kada su u pitanju putovanja i godišnji odmori. Na godišnje odmore se ide porodično. Porodice su vrlo brojne, imaju do 10 članova i sa sobom vode poslugu iz dalekoazijskih zemalja; Indije, sa Filipina, iz Indonezije, Nepala… i za njih trebaju vize. Ukoliko vi jednom Kuvajćaninu uskratite mogućnost da na odmor ide sa poslugom, naravno on neće ići. On će ići tamo gdje mu ne treba viza ili gdje može lagano dobiti vizu za poslugu. Gotovo isti je slučaj je i sa državljanima ostalih zemalja Zaljeva. I što je posebno važno, odmori kod Kuvajćana, kao i kod drugih građana zaljevskih zemalja, traju jako dugo”, rekao je Čančar.
Ova ambasada je za četiri ljetna mjeseca prošle godine izdala više od 1.700 viza, najvećim dijelom za poslugu Kuvajćana.
“Bojim se da će to ove godine biti znatno manje jer su neki odlučili da odu na neke druge destinacije, što je svakako vrlo loše za turističku privredu BiH”, dodaje.
Procjenjuje se da je u posljednjih desetak godina BiH posjetilo jedna četvrtina kuvajtskih građana te da oko 40.000 Kuvajćana svake godine posjeti našu zemlju.
“BiH im se jako dopala, kažu da se kod nas osjećaju kao kod svoje kuće, a neki od njih su pokrenuli biznise u i oko Sarajeva. Oni grade hotele, restorane, odmarališta i stanove za tržište koje izdaju građanima zaljevskih zemalja. Obustava izdavanja viza za njihovu poslugu proizvodi direktni finansijski gubitak za njih, ali i za turističku privredu BiH”, kaže bh. ambasador.
Kuvajćani vole bh. ljepotu
On hvali zračne veze BiH i Kuvajta jer dvije avio kompanije lete direktno do Sarajeva u ljetnim mjesecima, od maja do oktobra te su sva mjesta uglavnom rasprodata.
“BiH ima izvanredne prirodne resurse za razvoj turizma. Samo dio toga je u funkciji, jer ne postoji kvalitetna infrastruktura koja bi odgovarala suvremenim potrebama turista. Dio tih prirodnih resursa našao se na svjetskim mapama turizma i pobudio interes stranog investicijskog kapitala. Treba kvalitetno odgovoriti tom interesu kroz suvremene promocije, kvalitetne i kredibilne razvojne projekte uz svjetski standardizirane procedure za direktna strana ulaganja. BiH se treba još više investicijski otvoriti prema bogatom arapskom svijetu i usmjeravati njihov interes i van Sarajeva. Prirodne ljepote u Unsko-sanskom kantonu ostavljaju bez daha, posebno arapski bogati svijet. Isti je slučaj sa dolinom Vrbasa, Plive, Neretve ili Drine, sa bosanskim planinama. To je posao za resorna ministarstva i turističku zajednicu. Što se Kuvajta tiče, postoji solidna ljudska osnova za razvoj turizma jer su Kuvajćani prisutniji u Sarajevu od drugih Arapa. To je isključivo privatni sektor koji je osnovao desetine kompanija i formirao partnerstva i prijateljstva sa domaćim ljudima. Treba im dati šensu i podstaći ih da se investicijski angažiraju i van Sarajeva”, napominje.
On vidi veliki turistički potencijal te podsjeća na fenomen Dubaija.
“Emiračani su Dubai izgradili kao svjetski poznatu turističku destinaciju, na zemlji koja nema naftu, i što je još važnije, koja nema niti jedan prirodni izvor pitke vode – šta bi tek mi mogli napraviti od BiH. A globalni fenomen klimatskih promjena i zatopljenja atmosfere samo će još više ubrzati razvoj turizma u kontinentalnoj Evropi.
Ozbiljne procjene nagovještavaju da za tridesetak godina 50 miliona ljudi na Arabijskom poluotoku jednostavno više neće moći provoditi ljeta na tom prostoru. Arapski investitori iz zaljevskih zemalja toga su jako svjesni i nastoje se pozicionirati na dobrim mjestima za ta buduća vremena. BiH je, u njihovim percepcijama, svakako jedno od tih boljih mjesta. Aktuelna, a i svaka buduća vanjska politika BiH, ne smije sebi dozvoliti da birokratskom bahatošću kvari percepciju ovdašnjeg svijeta o ljepoti zemlje rijeka, jezera i planina i toplini duše njenih ljudi koje Kuvajćani doživljavaju kao svoje zaboravljene rođake”, zaključio je Čančar.