“Nedostatak tačnih i relevantnih informacija koje bi dovele do lokacija gdje se nalaze posmrtni ostaci žrtava su najveća prepreka koja stoji na putu traženja nestalih osoba”, kazala je Fazlić u specijalnoj emisiji povodom 30 godina od genocida u Srebrenici.
“Teško da nešto bolje ilustruje 30 godina od genocida od činjenice da se svjesno i maliciozno skriva istina. 30 godina nakon genocida tragamo za nešto od manje od 1.000 žrtava koje su ubijene 1995. godine”, dodala je.
Navela je i primjer pronalaska ostataka tijela trojice mladića koji su stradali.
“Ne tražimo samo da vratimo dostojanstvo žrtvama koje nismo pronašli, nego i za one koje smo ukopali. Tri mladića su pronađena, recimo, na pet različitih lokacija. Pronađeno je pet kostiju jednog mladića, gdje je preostalih 200?”.
Za kraj je još pojasnila kako se svake godine vrši proces re-ekshumacije.
“Svake godine radimo re-ekshumaciju nakon kolektivne dženaze, otvaramo desetine i stotine mezarova ponovo kako bismo pridružili posmrtne ostatke žrtava koje su već ukopane. To je bolan proces koji svjedoči o strahotama genocida i dokaz da se to dešava i danas”, kazala je Fazlić.