Prema audiosnimku koji je pribavio CNN, Trump je na donatorskoj večeri 2024. godine, uoči izborne pobjede u novembru, rekao: “Putinu sam rekao: ‘Ako uđeš u Ukrajinu, bombardovat ću Moskvu do kraja. Kažem ti, nemam izbora.'”
“I onda mi (Putin) kaže nešto kao: ‘Ne vjerujem ti.’ Ali vjerovao mi je 10 posto.”
Značenje te anegdote ostaje nejasno, s obzirom na to da je rat već bio u toku. Ruski napadi na Ukrajinu počeli su u februaru 2022.
Trumpovo sklonost ka hvalisanju i dramatičnim izjavama, naročito na predizbornim skupovima, dobro je dokumentovana.
Otkako se u januaru vratio u Bijelu kuću, Trump je više puta prijetio Putinu strožijim američkim sankcijama, ali bez konkretnih koraka. Istovremeno je često hvalio Putina i naglašavao njihov dobar odnos.
Nakon nedavnog telefonskog razgovora s ruskim liderom, Trump je izjavio da nije postignut napredak po pitanju Ukrajine.
Izjave o bombardovanju Moskve Trump je dao prošle jeseni tokom kampanje za povratak u Ovalni ured, a navodno su snimljene na donatorskim događajima u New Yorku i Floridi 2024. godine.
Audiozapisi, koji ranije nisu bili javno dostupni, pribavljeni su od strane trojice novinara i uključeni u novu knjigu pod nazivom “2024”.
https://publish.twitter.com/?query=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1942833041014919251&widget=Tweet
Na snimcima se također čuje kako Trump tvrdi da je dao sličnu prijetnju kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, rekavši da bi SAD bombardovale Peking ako Kina napadne Tajvan.
“Mislim da je pomislio da sam lud”, rekao je Trump o Xiju.
Na snimku sa zatvorenog skupa, Trump je također rekao: “Svaki student koji protestuje, izbacio bih ga iz zemlje.” Tom izjavom obećao je oštre mjere protiv propalestinskih demonstracija na američkim univerzitetima. “Ti ljudi su napravili veliku grešku. Izbaciti ih iz zemlje, i mislim da će to zaustaviti proteste.”
Trumpova administracija suočila se s kritikama zbog hapšenja stranih studenata koji su iskazivali podršku Palestini. Neki od njih su uhapšeni od strane agenata u civilu koji se nisu identifikovali i zatim prebačeni u pritvorske centre udaljene hiljadama kilometara.
Prijatelji uhapšenih i univerzitetske institucije usprotivili su se pokušajima deportacije, nazivajući ih protivnima američkoj tradiciji slobode govora i misli.