Naučnici iz Velike Britanije, Danske, Holandije i Švajcarske analizirali su uslove u 12 velikih evropskih gradova između 23. juna i 2. jula.
Studija Imperial Collegea u Londonu i Londonske škole higijene i tropske medicine je obuhvatila između ostalih i Barcelonu, Madrid, London i Milano, gdje su istraživači rekli da su klimatske promjene povećale temperature toplinskih valova do 4 stepena Celzijusa.
Procjenjuju da je oko 2.300 ljudi umrlo od uzroka povezanih s vrućinom tokom razdoblja od deset dana, a oko dvije trećine smrtnih slučajeva – otprilike 1.500 – pripisuje se klimatskim promjenama.
Temperature u mnogim gradovima porasle su na ekstremne nivoe tokom tog razdoblja, često prelazeći 40 stepeni Celzijusa.
Bez globalnog zatopljenja, za koje studija kaže da je povisilo dnevne temperature u gradovima za dodatnih od 1 do 4 stepena Celzijusa, oko 800 ljudi bi umrlo od vrućine, prema izračunima naučnika, prenosi HINA.
Za analizu, tim je uporedio stvarne temperature zabilježene u gradovima tokom tog razdoblja s modeliranim vrijednostima koje bi se dogodile bez klimatskih promjena. Zatim je izračunao očekivani broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom za oba scenarija.
Nedavni toplotni val posebno je pogodio ranjive grupe, poput ljudi s već postojećim zdravstvenim problemima i starijih osoba.
Prema timu, 88 posto procijenjenih smrtnih slučajeva dogodilo se među osobama u dobi od 65 i više godina.