Njihove poruke stigle su sa velike međunarodne konferencije koja se održava u sarajevskoj Vijećnici. Istovremeno, na inicijativu nekoliko zastupnika, u Parlamentu Bosne i Hercegovine održan je skup koji je nastojao pronaći odgovore na isti problem.
Nuri Mustafić u Srebrenici su ubijena tri sina i suprug. Snagu da napomene na svoje jednostavne želje još ima.
“Našla sam dva sina i muža. Još jedno dijete nisam našla. Ta mi je jedina želja da imam pogled na svoju kuću i na zemlju kojom su hodali, tu mi je ta uspomena ostala. Želim da niko ne doživi šta smo mi, da ničija majka ne plače za svojom djecom, to je budućnost djece i da Allah da da na mlađima svijet ostaje, nemojte zaboraviti naše šehide, a cijelom Bosnom su nišani”, ispričala je Nura Mustafić, srebrenička majka.
Mladi širom svijeta će, nakon prošlogodišnjeg usvajanja UN-ove rezolucije, učiti o Srebrenici. Potvrđuju to iz Sarajeva i najviši čelnici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Predsjednica Graciela Gatti Santana kao jednu od najvećih vrijednosti ovog dokumenta vidi u povezivanju mladih u svijetu sa sudski utvrđenim činjenicama i kao ključ za borbu protiv negiranja genocida. No, i nju i glavnog tužitelja Sergea Brammertza brine ono čemu su izloženi mladi u Bosni i Hercegovini i regiji.
“Započeo sam sa ovim poslom prije više od petnaest godina. Tada sam bio više optimističan kada je u pitanju prihvatanje istine iz prošlosti. Vidim veličanje zločinaca i negiranje genocida. To je danas mnogo više prisutno nego prije deset godina. Zato ću govoriti o razlozima zbog kojih se ovo dešava, a nastojat ću i kroz razgovore sa kolegama ustanoviti kako se protiv toga možemo efikasnije boriti”, kazao je Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
A da se širom svijeta razgovara o prošlosti Bosne i Hercegovine i Srebrenice potvrđuju i ostali gosti u Sarajevu.
“U Ujedinjenom Kraljevstvu organizacija ‘Pamtimo Srebrenicu’ organizuje događaje širom zemlje, a to uključuje i britanski parlament. Za pamćenje Srebrenice, osim naših zajednica, jako je značajna i sfera politike, odnosno institucije kao što je parlament”, istakao je James Smith, osnivač ‘Aegis Trust’ (Ujedinjeno Kraljevstvo).
A institucionalno pamćenje u Bosni i Hercegovini ostaje podijeljeno kao i društveno. Tu činjenicu u fokusu je imao i skup u državnom parlamentu, odakle je tek nekolicina okupljenih zastupnika uputila i poruku komšijama.
“Poziv predsjedniku Srbije, ma ko to danas ili sutra bio, da priznanjem onoga što se desilo otpočnemo jednu novu eru odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine, da odbacimo sve učestalije projekte negiranja genocida i negiranja svega onoga što se desilo u i oko Bosne i Hercegovine. Zbog toga ćemo inzistirati da institucionalno pristupamo daljnjem radu u vezi sa provedbom Rezolucije o genocida u Srebrenici”, naglasio je Šemsudin Mehmedović, zastupnik u PSBiH.
Čije je usvajanje, za okupljene istraživače, jedan od najvažnijih događaja u novijoj historiji Bosne i Hercegovine. Negiranje onoga što u njoj stoji od dijela institucija, napominju, u zraku ostavlja i druga, ključna pitanja:
“Gdje će biti Srebrenica za pet, deset ili dvadeset godina? Hoće li u njoj biti života? To je pitanje – gdje će biti žrtve genocida, hoće li biti u Bosni i Hercegovini ili izvan Bosne i Hercegovine?”, upitao je svjedok genocida Sadik Ahmetović.
Oni koji su još tu napominju na ono što, trideset godina poslije, ne bi smjelo biti nedostižno: mir zasnovan na prihvatanju istine, prenosi N1