Ove izmjene, koje su inicirale kompanije kojima su banke zatvorile račune nakon što su dospjele na crnu listu američkog Ministarstva finansija, predviđaju mogućnost da se banke natjeraju da otvore račune i fizičkim i pravnim licima koja su pod međunarodnim sankcijama.
Bojan Vujić, direktor jednog od tih preduzeća, obratio se poslanicima uz poruku da su firme koje vodi pretrpjele ogromne štete i ostale bez stručnog kadra jer nisu uspjele preregistrovati poslovanje niti otvoriti nove račune.
“Ako ljude kažnjavate bez dokaza, to nije pravna država, to je nepravda. Zakon nije predvidio da banka smije odbiti otvaranje računa. Moramo postaviti granicu gdje počinje, a gdje završava pravna moć banaka. Ako banka odbije otvaranje računa, Agencija za bankarstvo RS mora odrediti banku koja će to učiniti”, izjavio je Vujić.
Opozicija je oštro kritikovala zakonski prijedlog. Poslanik Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić poručio je da se radi o “zakonu o Prointeru, Kalderi i Infinity grupi”, te upozorio da je cilj ovih izmjena zaobilaženje međunarodnih sankcija.
“Pokušava se prisiliti banke da posluju sa licima koja su pod sankcijama. To nosi ozbiljan rizik od međunarodne izolacije. Kako mislite natjerati banke da posluju po ovom zakonu?”, upitao je Vučinić.
Ništa manje kritičan nije bio ni poslanik SDS-a Slaviša Marković, koji je istakao da su upravo firme koje sada traže izmjene zakona imale povlašten položaj u javnim nabavkama.
“Bilo je teško slušati predstavnika Prointera kako se žali na vlast koja im je u 2022. godini dodijelila 120 miliona KM kroz 316 ugovora. Vi koristite 80 posto sredstava iz javnog budžeta, a nikakvih poremećaja nije bilo u IT sektoru nakon vaše zabrane. Dakle, nije bilo prijeko potrebno angažovati vas”, poručio je Marković.
Poslanik PDP-a Igor Crnadak bio je još direktniji, navodeći da bi u svakom normalnom društvu firme koje se dovode u vezu sa izvlačenjem novca iz budžeta “poklopile ušima”, a ne tražile izmjene zakona.
“Ovdje je očigledno riječ o organizovanoj grupi koja je iz budžeta izvlačila novac, od institucija BiH do lokalnog nivoa. Svi drugi posluju normalno osim tih nekoliko firmi – znači da problem nije u bankama, nego u njima”, kazao je Crnadak.
Dodao je i da ova inicijativa “nema ništa dobro za Republiku Srpsku” i da bi mogla izazvati veliku finansijsku štetu.
“Riječ je o inicijativi koja zanemaruje opći interes u korist malog broja firmi”, zaključio je Crnadak.
Rasprava u NSRS o ovom zakonskom prijedlogu se nastavlja.