Ove izmjene su inicirale kompanije kojima su zatvoreni računi nakon što su dospjele na crnu listu američkog Ministarstva financija. Izmjenama zakona banke se mogu natjerati da otvore račune spornim firmama i licima koji su pod američkim sankcijama.
Bojan Vujić, direktor jednog od ovih preduzeća, je poručio u Narodnoj skupštinu da su pretrpjeli veliku štetu i izgubili ogroman broj stručnih radnika.
Kaže da su pokušali da se preregistruju i otvore račune što im banke nisu omogućile.
“Ako ljude kažnjavate bez dokaza, to nije pravna država, to je nepravda. Zakon nije predvidio da banka smije odbiti otvaraje računa. Moramo postaviti granicu gdje počine i gdje završava pravna moć banaka. Ako banka odbije da otvori račun, Agencija za bankarstvo RS je dužna da odredi banku za otvaranje računa”, rekao je Vujić.
Poslanik iz stranke Liste za pravdu i red Đorđe Vučinić nazvao je ovo zakonom o Prointeru, Kalderi i Infinityi Grupi, kojim se pokušavaju zaobići međunarodne sankcije.
“Traži se da se banke prisile na poslovanje sa fizičkim i pravnim licima. Veliki je to rizik od izolacije, kako ćete natjerati banke da posluju po ovome?”, upitao je Vučinić.
Iz SDS-a su poručili da ovaj zakon vodi RS u finansijski kolaps.
“Bilo je teško slušati predstavnika Prointera kako se žali na ovu vlast. To je vrhunac cinizma. Prointer je u 2022. godini dobio 120 miliona KM sa državom, 316 ugovora. Koliko ste bitni kao preduzeće koje koristi 80 posto sredstava javnog budžeta, pokazuje da nikakve poremećaje u IT sektoru nismo imali nakon vase zabrane. Očigledno nije bilo prijeko potrebno angažovati vas, a dobili ste 320 miliona KM iz budžeta. Mi povlačenje Prointera nismo osjetili niti je bilo poremećaja”, rekao je Slaviša Marković.