Milorad Dodik u petak se dobrovoljno prijavio u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u pratnji advokata da bi bio ispitan kao osumnjičeni za napad na ustavni poredak, nakon čega mu je ukinut jednomjesečni pritvor koji mu je ranije bio određen jer se nije odazvao pozivu na saslušanje, objavljeno je u petak u zajedničkom saopštenju državnog Tužilaštva i Suda.
Nakon brojnih reakcija i kritika državnom Tužilaštvu i Sudu zbog ovakve odluke te zahtjeva da se ispita disciplinska odgovornost tužiteljice i sutkinje, iz Ureda disciplinskog tužioca su za Detektor potvrdili da će u dijelu svojih nadležnosti razmotriti navode o održanom ročištu u sudskom odnosno tužilačkom predmetu.
Rukovodioci tri državne pravosudne organizacije danas su odbijali zahtjeve za razgovor o ovoj temi.
Dvodnevna sjednica
Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić će, kako su naveli iz VSTV-a, odgovore na pitanja medija dati tokom dvodnevne sjednice VSTV-a u srijedu i četvrtak, jer je danas i sutra u posjeti pravosudnim institucijama.
Glavni državni tužilac Milanko Kajganić i predsjednica Suda BiH nisu odgovarali na pozive i poruke Detektora.
Na zvanične Detektorove upite e-mailom za zahtjeve za intervjue Boguniću, Kajganiću i Kreho, iz Suda BiH su kazali da ne komentarišu predmete koji se vode pred ovim sudom, a razgovor su odbili i iz Tužilaštva.
– V.d. predsjednika Suda BiH, sudija Minka Kreho, kada je u pitanju ovaj predmet, javnosti se obratila putem prethodna dva saopćenja za javnost koja su objavljena na web-stranici Suda – navodi se u odgovoru Detektoru.
Edo Kanlić iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini smatra da je ovaj potez Suda i Tužilaštva BiH napravio najveću štetu upravo ovim institucijama, kao i pravosuđu u cijelosti, jer je dodatno potkopao povjerenje građana u nepristrasnost i nezavisan rad pravosudnih institucija.
– Nedopustivo je da se jedan ovakav predmet na ovakav način provodi, da javnost ostane potpuno isključena iz procesa, tim više što se radi o visokopozicioniranom dužnosniku, i interesovanje javnosti je bilo veće, kao i obaveza Suda BiH da omogući prisustvo javnosti da prati dalji tok ovog procesa, koji je stvorio i pravnu nesigurnost u BiH, ali i izazvao mnoge političke posljedice – kaže Kanlić.
Smatra da je zbog svega ovoga važno više pažnje posvetiti novom Zakonu o VSTV-u BiH, pogotovo u dijelu kriterija imenovanja sudija i tužilaca.
Zajedničkim saopštenjem Suda i Tužilaštva, smatra Kanlić, poništava se teza da su svi jednaki pred zakonom.
– Vidimo da su neki ‘jednakiji’ i da imaju poseban tretman. S pravom svaki građanin BiH može tražiti isti takav tretman pred pravosuđem kao i neko ko je izazvao političku, pravosudnu i sigurnosnu krizu – kaže on.
Glavni državni tužilac Milanko Kajganić također je odbio zahtjev za intervju zbog prevelikog broja zahtjeva medija i obaveza.
– Glavni tužilac zaprima veliki broj poziva za intervjue i gostovanja u emisijama, ali se nije u mogućnosti odazvati, jer bi, zbog velikog broja radnih aktivnosti i obaveza, bio prinuđen praviti selekciju medija u kojima će se pojaviti ili favorizovati medije ili novinare, što glavni tužilac ne želi jer sve novinare i medijske kuće jednako cijeni i uvažava, a što je do sada i pokazano u više navrata – kažu iz Tužilaštva.
Navode i da glavni tužilac nije u mogućnosti javno govoriti o predmetima koji su u fazi prethodnog krivičnog postupka, odnosno fazi prijave ili istrage, pa čak ni predmetima u fazi suđenja.
– Upravo su to najčešće teme koje izazivaju interes medija i novinara, te i iz toga razloga nije u mogućnosti davati intervjue ili gostovati u emisijama – kazali su.
Veliki interes javnosti
Iz Tužilaštva BiH tvrde da, u slučaju aktivnosti koje prouzrokuju veliki interes javnosti, glavni tužilac, barem jednom godišnje, organizuje konferenciju za medije na kojoj bude prisutan veliki broj novinara koji mogu postavljati pitanja iz djelokruga rada ovog tužilaštva.
Posljednja konferencija Milanka Kajganića održana je u decembru 2023. godine, nakon hapšenja tadašnjeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića.
Navode i da Kajganić više puta godišnje javno izlaže rezultate rada na sjednicama VSTV-a i Parlamenta BiH, koje su otvorene za javnost, te u tim prilikama iznosi informacije koje može podijeliti s javnošću i medijima.
Sjednica VSTV-a na kojoj je Kajganić prezentovao rad Tužilaštva održana je 19. marta ove godine, nedugo nakon prvostepene presude Miloradu Dodiku i usvajanja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojima se zabranjuje rad državnim pravosudnim institucijama u ovom entitetu.
Iako je javnost i tada očekivala Kajganićevu reakciju, na toj sjednici nije bilo ni riječi o Dodikovim napadima na ustavni poredak, a članovi Vijeća su Kajganiću čestitali na držanju.
Kajganić je ranije odbijao razgovore s medijima navodeći kao izgovor disciplinski postupak koji se vodio protiv njega zbog izjave o procesuiranju negiranja genocida. Taj je postupak obustavljen prije nekoliko mjeseci.
U neuobičajenom zajedničkom saopštenju Suda i Tužilaštva BiH navedeno je da je Dodik dobrovoljno pristupio u Državno tužilaštvo u pratnji advokata radi ispitivanja u svojstvu osumnjičenog lica povodom istrage zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo “napad na ustavni poredak”.
Nakon toga je izveden pred Sud BiH, gdje je na ročištu na prijedlog Tužilaštva BiH doneseno rješenje kojim mu je ukinut pritvor.
U saopštenju se navodi da je rješenje doneseno “s obzirom da je utvrđeno da više ne postoje razlozi zbog kojih je ranije određen” te da su mu određene mjere zabrane obaveznog javljanja državnom organu.
Sud Bosne i Hercegovine je ranije na prijedlog Državnog tužilaštva odredio pritvor predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, premijeru ovog entiteta Radovanu Viškoviću te predsjedniku Narodne skupštine RS-a Nenadu Stevandiću nakon što se nisu odazivali na pozive za saslušanja.
Interpol odbio zahtjev
Ubrzo nakon što su se oglušili o pisane pozive, Tužilaštvo je Sudskoj policiji BiH dalo nalog za njihovo dovođenje na saslušanje zbog neodazivanja na poziv. Poslije ovog, Sudska policija je za privođenje zatražila i asistenciju SIPA-e, koja je takvu akciju pravosudnih institucija proglasila kao visokorizičnu.
Uslijedila je i unutrašnja potjernica za Dodikom, Stevandićem i Viškovićem, a Interpol je odbio zahtjev BiH da se za njima raspiše međunarodna potjernica.
Nenad Stevanić nije htio odgovoriti na upit Detektora o tome da li će se i on odazvati na poziv Tužilaštva, a Radovan Višković nije odgovarao na pozive.