Naime, kako pojašnjavaju, stanje privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine nije isključivo rezultat fiskalnog opterećenja, iako je za svaku pohvalu što je, nakon 20 godina i posljednjeg povećanja troškova i doprinosa od približno 100%, Vlada FBiH donijela odluku o smanjenju zbirnih doprinosa za 13,25%.
“Međutim, slika je mnogo složenija i zahtijeva brojne dodatne reforme, kako javne uprave, tako i odnosa između uprave i političkog establišmenta prema privrednim subjektima i poduzetnicima u FBiH. Prvenstveno, javna uprava i politički establišment moraju se izboriti da privredni subjekti, njihovi zaposlenici i inženjeri ne budu građani drugog reda – ni u FBiH, niti u ostatku Bosne i Hercegovine”, navode.
Kažu da je ovo pitanje usko povezano s dejtonskim uređenjem BiH i raspodjelom nadležnosti, prema kojoj je država BiH, u skladu s Ustavom, nadležna za: vanjskotrgovinsku politiku, carinsku politiku, monetarnu politiku (kako je predviđeno članom VII), finansiranje državnih institucija i međunarodnih obaveza BiH, politiku i regulaciju pitanja imigracije, izbjeglica i azila provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući odnose s Interpolom, uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava, regulisanje međuentitetskog transporta, kontrolu vazdušnog saobraćaja.
Sve ostale nadležnosti, poput one nad privredom, spuštene su na entitetski nivo.
“Pojedina entitetska ministarstva zadužena za određene sektore izdaju licence iz svoje nadležnosti za djelatnosti poput građevine, rudarstva, geologije, geodezije, hidrotehnike, geotehnike itd. Iako je to u skladu s entitetskim nadležnostima, u praksi se javlja problem za privredna društva iz FBiH koja ne mogu dobiti licence u drugom entitetu ako prethodno ne otvore poslovnicu u tom entitetu. S druge strane, privredna društva sa sjedištem u drugom entitetu relativno lako dobijaju licence za poslovanje u FBiH”, navode.
Stoga se postavlja pitanje načina izdavanja licenci, budući da propisi često zahtijevaju fizički obilazak prostorija privrednog društva, pregled dokumentacije i ocjenu tehničke opremljenosti za obavljanje određenih djelatnosti – kako od strane nadležnih tijela za licenciranje, tako i inspekcijskih službi.
“Na ovaj način, zbog nemogućnosti dobijanja licenci na teritoriji cijele BiH, privredna društva iz FBiH su svedena na svojevrsni geto i izložena nelojalnoj konkurenciji koja ih guši. Privredna društva iz drugog entiteta time ostvaruju zaštićenu poziciju na tržištu, dok svoje aktivnosti i budžete često osnažuju nelojalnim cijenama koje privredna društva iz FBiH teško mogu pratiti. Ilustrativan primjer predstavlja oblast geologije, gdje je u posljednjih deset godina ugašeno 50% licenciranih privrednih društava u FBiH upravo zbog ovakve entitetske prakse”, kažu.
Registracija privrednih društava uređena je entitetskim zakonima – poput Zakona o privrednim društvima FBiH i Zakona o privrednim subjektima Republike Srpske.
“Krajnje je vrijeme da politički akteri prepoznaju ovaj problem i ulože napore ka ostvarivanju prava privrednih društava iz FBiH – donošenjem pravilnika koji bi priznali entitetsku nadležnost za licenciranje. Potom bi se, na nivou nadležnih ministarstava, trebalo uspostaviti međusobno priznavanje licenci i uskladiti zakonska rješenja unutar entiteta – što predstavlja i zakonsku obavezu BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Samo ovakvim pristupom – bez političkih pamfleta – može se pružiti stvarna podrška privrednim subjektima u FBiH, kao i inženjerima kao nosiocima razvoja, te opravdati ulaganje u obrazovanje i postojanje tehničkih fakulteta uz zdravu i ravnopravnu tržišnu konkurenciju”, ističu.
Također, kažu i da prepoznaju manipulacije sa uvoznim PDV-om o čemu će ubrzo obavijestiti javnost.