U njoj trenutno nema ni biljnog ni životinjskog svijeta. Procjenjuje se da je uginulo nekoliko hiljada riba, a lokalni ribolovci strahuju da ta brojka prelazi 15.000. Procjena je da je nastradalo više od milion insekata.
Razlog do sada najvećeg pomora ribe u rijeci Raška u Novom Pazaru trebalo bi da bude poznat poslije analiza koje su obavljene. Kako se pretpostavlja, najvjerovatniji uzrok pomora je ispuštanje kiseline, hlora ili teških metala u rijeku.
“Nikad se ne pamti ovakav pomor i da je ovoliko ribe stradalo u jednom danu. Bilo je nekih sporadičnih slučajeva, ali ni blizu ovoga”, kaže za N1 Srbija Kenan Ademović, predsjednik mušičarske sekcija gradske organizacije Sportskih ribolovaca Novog Pazara.
Imer Jahović. načelnik komunalne milicije Novog Pazara, izjavio je da ne zna za slični slučaj u Srbiji.
“Ko može da uradi nešto ovako. Ovo se gajilo 20 godina, a sada je od insekta do ribe sve uginulo. Borimo se, ali nemamo adekvatne čuvare”, istakao je Jahović za N1.
Lokalno stanovništvo misli da je najvjerovatnije riječ o djelu pojedinca, jer na tom dijelu rijeke nema industrijskih postrojenja. U Novom Pazaru postoji hemijska industrija, industrija drvne građe, kao i odjevna.
Prema riječima profesora Tehnološkog fakulteta u Beogradu Dragana Povrenovića, princip je isti koji god da je uzrok, a to je oksidacija neke organske materije, čime je smanjena količina kiseonika u vodi, što je izazvalo pomor.
“Sve bi trebalo da bude jasnije poslije urađenih analiza. Osim vode, mogu se uraditi analize uginulih riba, da se vidi da li u njima ima toksina koji su možda ispušteni”, kaže Povrenović, koji predaje na Katedri za zaštitu životne sredine, preciznije otpadnih voda.
Povrenovićza N1 naglašava da je za oporavak potrebno vrijeme.
“Voda srećom spira sve i nosi. Neće se zadržavati već će otići dalje u neku veću rijeku. To se dalje razblažuje, pa kako nam Bog da. Najbolje bi bilo da se redovno prati količina kiseonika u rijekama. Tokom ljeta, sa povećanjem temperature, rastvorljivost kiseonika je sve manja i manja. Zato, primjera radi, pastrmka, kojoj treba puno kiseonika, živi samo u hladnim vodama”, ističe Povrenović.
Ovo nije prvi put da je došlo do pomora ribe u Raškoj. Krajem augusta 2019. godine u rijekama Raška i Ibar uočena je veća količina uginule ribe. Tada se sumnjalo da je uzrok zagađenja – hemijski, jer nije bilo vidnih mrlja po površini.
Tokom 2022. godine desila su se čak tri slučaja trovanja vode. U maju je “isplivao” snimak sa društvenih mreža na kojem se vidi kako kamion mješalica izbacuje otpad od cementa direktno u korito rijeke Raške kod Novog Pazara.
Zatim je u junu i julu došlo do još dva pomora kada su na obalu rijeke Raške, na ušću sa Ibrom, izbačene velike količine uginule ribe. Za pomor je zaslužan ljudski faktor. Nije poznato da li su počinioci ikada pronađeni.
Manjak kiseonika se može desiti uslijed zagrijavanja odnosno povećanja temeprature kao što je ljeti. U tom slučaju je prema riječima profesora Povrenovića potrebno aerisanje/aeriacija vode.
“Postoji način da se na vodotokovima prave kaskade da bi došlo do mješanja vode i vazduha. Onaj vodoskok na Adi Ciganliji nije samo turistička atrakcija već postoji i sa namjerom da se održava život u vodi”, kaže profesor Povrenović.