Cilj je, kako je naveo, bio osiguravanje kontinuiteta zakonitog rukovođenja ovim policijskim organom. Na današnjoj konferenciji za medije iznio je niz ozbiljnih primjedbi na trenutnu situaciju u SIPA-i, optuživši njenog direktora za protuzakonito postupanje te pozvao na odgovornost institucija, prenio je N1.
Kako je pojasnio Emrić, direktor SIPA-e Darko Ćulum je podnio zahtjev za razrješenje Vijeću ministara BiH i Ministarstvu sigurnosti BiH, ali u tom aktu nije naveo razlog. Ipak, problem ne vidi u samom zahtjevu, već u činjenici da je, prema njegovim riječima, Ćulum, prije nego što je razriješen, već napustio funkciju i prešao u Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske.
“Darko Ćulum je odmah nakon podnošenja ostavke, ne čekajući da ga Vijeće ministara razriješi, protuzakonito napustio dužnost i javio se u MUP Republike Srpske, ispoštovavši poziv Vlade RS i rok za prelazak zaposlenih iz SIPA-e u entitetski MUP RS“, izjavio je Emrić dodajući da je time prekršen Zakon o upravi, jer direktor ostaje na dužnosti do isteka zakonskog roka ili dok ne bude razriješen od strane nadležnog organa.
Emrić je ovu situaciju doveo u vezu sa zakonima koje je prethodno usvojila Narodna skupština Republike Srpske s ciljem zabrane rada državnih institucija, uključujući SIPA-u, Sud i Tužilaštvo BiH te Visoko sudsko i tužilačko vijeće, na području entiteta. Podsjetio je da je Ustavni sud BiH te zakone stavio van snage.
“Postupanje direktora Ćuluma, u kontekstu prelaska i stavljanja na raspolaganje entitetskom MUP-u, ostavlja osnov za sumnju da je počinio krivično djelo iz člana 236. Krivičnog zakona BiH – neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH“, naglasio je.
Ministarstvo sigurnosti ignoriše zakonski problem
Posebnu odgovornost Emrić je pripisao zamjeniku ministra sigurnosti Ivici Bošnjaku, koji obavlja dužnost ministra i, kako tvrdi, snosi najveću odgovornost za trenutno stanje u SIPA-i. Prema njegovim riječima, Bošnjak se na zastupničko pitanje o postupanju Ćuluma pozvao na medijske izvještaje, smatrajući ih nerelevantnim za eventualno postupanje.
“Za Ivicu Bošnjaka sve ove činjenice su samo medijski izvještaji koji nisu relevantni za eventualno postupanje“, prenio je Emrić.
Iz Ministarstva sigurnosti je, dodaje Emrić, navedeno da je direktor SIPA-e uz zahtjev za razrješenje prenio ovlaštenja na pomoćnika direktora, načelnika Sektora za planiranje, analitiku, saradnju i informisanje. Međutim, takav potez, ističe on, nema zakonsko utemeljenje.
Podsjetio je da su dužnosti i odgovornosti direktora jasno definisane članom 8 Zakona o SIPA-i, ali da nigdje nije propisana mogućnost prijenosa ovlaštenja na pomoćnika direktora. Član 9 propisuje da direktora zamjenjuje isključivo zamjenik direktora, a član 10 jasno kaže da zamjenik direktora ispunjava njegove obaveze dok se ne vrati ili dok ne bude imenovan novi direktor.
“Direktora može zamijeniti samo zamjenik direktora, a nikako pomoćnik direktora, na koga je Ćulum prenio ovlaštenja prilikom samovoljnog i protuzakonitog napuštanja dužnosti“, naglasio je Emrić.
Navodi da Zakon o upravi jasno određuje da rukovodilac organa uprave, iako ima pravo na ostavku, ostaje na dužnosti dok ga nadležni organ – u ovom slučaju Vijeće ministara – ne razriješi.
“Kako Vijeće ministara nije razriješilo direktora, niti odredilo rok do kada ostaje na dužnosti, on je bio obavezan da rukovodi SIPA-om. Budući da je samovoljno otišao, a mjesto zamjenika direktora nije popunjeno, situacija u SIPA-i nije u skladu sa zakonom“, rekao je.
Zbog toga je, kaže, predložio izmjene i dopune zakona kako bi se definisalo postupanje u vanrednim situacijama kada ne postoji imenovani direktor niti zamjenik direktora.
“Predloženo je da u takvim slučajevima dužnosti i odgovornosti direktora preuzme najviši rukovodeći policijski službenik iz redova odjela i jedinica, prema redoslijedu – od kriminalističko-istražnog odjela do Odjela za unutrašnju kontrolu, kako je i propisano članom 11. zakona od tačke A do E“, objasnio je Emrić.
Dodaje da je prijedlogom predviđeno da taj službenik preuzme funkciju odmah po utvrđivanju uslova od strane nadležnog sektora za administraciju i unutrašnju podršku i da tu funkciju obavlja do imenovanja vršioca dužnosti, ili dok direktor ili zamjenik ne preuzmu svoje dužnosti.
U svom izlaganju, Emrić nije propustio ukazati na, kako je rekao, višestruko kršenje zakona i odgovornost koju snose političke strukture, posebno Vijeće ministara.
“Ove konkretne stvari koje su vezane za zakonita imenovanja pretvaraju se u političku trakavicu, što nije sistem. Mi se moramo uvijek, bez obzira na političke okolnosti, držati zakonitog rada. Svaki odgovorni rukovodilac mora da radi zakonito“, istakao je.
Dodao je da posjeduje dokumentaciju i odgovore na zastupnička pitanja, koje će proslijediti Tužilaštvu BiH radi daljnjeg postupanja.
Nije bilo potrebe za izmjenama da je zamjenik…
Komentarišući mogućnost da se pitanje riješi imenovanjem zamjenika direktora SIPA-e, Emrić je podsjetio da to pitanje već dugo stoji neriješeno zbog političke neodgovornosti.
“Da je bio pravovremeno izabran zamjenik direktora, vjerovatno ne bismo imali ovu situaciju niti bih imao potrebu da predlažem zakon. Ovakva situacija rukovođenja do sada nije postojala“, kazao je.
Emrić je iskoristio priliku i da ukaže na strukturalni debalans kada su u pitanju rukovodeće funkcije u sigurnosnim agencijama na državnom nivou.
“Od osam policijskih tijela i agencija, tri direktora su Bošnjaci, tri su Srbi, dva Hrvati, a nema nijednog iz reda Ostalih. Ova struktura nije u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima i mora se mijenjati“, izjavio je.
Na kraju je poručio da nezavisni odbori moraju preuzeti odgovornost u procesu odabira rukovodećih kadrova, jer kreiranje kadrovske slike prema političkim interesima, a ne na osnovu stručnosti, predstavlja ozbiljan problem.
“Ako se lista rukovodećih policijskih službenika sastavlja po političkim željama, to nije odgovorno postupanje. Rukovodeći kadrovi moraju biti stručni, profesionalni, odgovorni, pošteni i moralni – i nikada im ne smije pasti na pamet da se u najvećoj političkoj i sigurnosnoj krizi pridruže onima koji ruše ustavni poredak Bosne i Hercegovine. To je ključni problem – što imamo i takve kadrove“, zaključio je Jasmin Emrić.