Jedinstvena valuta eurozone ove godine ojačala je oko 14 posto u odnosu na dolar, kako povjerenje u SAD opada što pomaže u obuzdavanju rasta cijena, koji trenutno tačno odgovara cilju ECB. Opasnost, međutim, leži u tome da bi taj rast mogao da pogura euro na nivoe koji bi doveli do inflacije ispod ciljanog nivoa, narušavajući konkurentnost.
Pošto je valuta na ivici najdužeg niza rasta u više od dvije decenije, tema je zauzela važno mjesto na godišnjem okupljanju ECB u Sintri, u Portugalu, piše Biznis.rs.
Potpredsjednik ECB Luis de Gindos upozorio je da bi rast iznad nivoa od 1,20 dolara bio problematičan. Do tada, „možemo to donekle da zanemarimo“, rekao je za Bloomberg. „Nešto iznad toga bilo bi mnogo komplikovanije.“
Veliki dio uspona eura potiče od slabosti dolara, dok carinski napadi Donalda Trampa potkopavaju povjerenje, šaljući investitore van granica SAD. Ta promjena je u početku dočekana sa odobravanjem, ne samo zbog efekta na inflaciju, već i kao prilika da se ojača uloga zajedničke evropske valute na globalnoj sceni.
Pitanje sada glasi — koliko daleko euro može da ode? Trgovci predviđaju da bi prag koji je pomenuo de Gindos mogao biti dostignut 2026. godine.
„Postoji određeno preusmjeravanje investitora iz Evrope — ali i globalno — ka euru“, rekao je glavni ekonomista ECB Filip Lejn za CNBC. „Ono što smo do sada vidjeli djeluje održivo, ali naravno, veoma nas zanima šta će se dalje dešavati.“
Serija novih komentara o euru sugeriše da se barem neki donosioci odluka sve manje osjećaju prijatno.
„Još uvijek to ne žele da priznaju, ali jak euro će postajati sve veća briga“, rekao je Karsten Brzeski, šef makroekonomije u ING-u. „Na kraju, dodatno jačanje eura neće samo pojačati dezinflatorne pritiske, već i povećati rizik od ekonomske štete za izvoznu industriju koja već trpi — što bi bilo dovoljno da opravda dalje smanjenje kamatnih stopa.“
Dodavanje još jednog smanjenja depozitne kamate — pored dosadašnjih osam — pomenuo je i guverner centralne banke Letonije Martins Kazaks u odvojenom intervjuu. Tržišta i analitičari očekuju još jedno smanjenje ove godine, na 1,75 odsto, nakon pauze u julu, prenosi Investitor me.
„Kurs je ove godine znatno porastao i to će imati uticaj i na inflaciju“, rekao je Kazaks. „Ako bi euro značajno dodatno ojačao, to bi uticalo i na inflaciju i na izvoz, što bi moglo da pretegne ka još jednom smanjenju stope.“
Na panelu u Sintri, zajedno sa predsjednikom američkih Federalnih rezervi Džeromom Pauelom i drugim guvernerima centralnih banaka, predsjednica Kristin Lagard nije željela da komentariše kurs, ali je rekla da bi 2025. mogla biti ključna godina za dolar.
„To se neće dogoditi preko noći, ali očigledno je da je nešto narušeno, i pitanje je da li to može da se popravi ili će ostati narušeno — mislim da o tome još nije donesen sud“, rekla je Lagard.
Skok eura, koji je Lagard ranije opisala kao „kontraintuitivan, ali opravdan“, jedan je od pokazatelja koje će donosioci odluka uzimati u obzir pri određivanju kamatnih stopa. Za Gediminasa Šimkusa iz Litvanije, brzina jačanja eura je nešto što ECB mora posebno pažljivo da prati.
„U istorijskom smislu, kurs nije neobičan“, rekao je u intervjuu. „Ali brzina prilagođavanja znači da to moramo ozbiljno da shvatimo”, piše biznis.ba.