I dok su vojni napadi SAD-a i Izraela pogodili ciljeve u Iranu tokom prethodne dvije sedmice, ključni akteri iz SAD-a i Bliskog istoka nastavili su tajne razgovore s iranskim predstavnicima. Ti razgovori su nastavljeni i ove sedmice, nakon postizanja prekida vatre.
Američki zvaničnici ističu da je u igri više prijedloga, koji su još uvijek u ranoj fazi. Jedini čvrst uslov koji se ne dovodi u pitanje je: potpuna zabrana obogaćivanja uranija od strane Irana – što Teheran već dugo tvrdi da mu je neophodno. Prema informacijama CNN-a, jedan nacrt prijedloga uključuje niz podsticaja za Iran.
Detalji su razmatrani na tajnom višesatnom sastanku prošlog petka u Bijeloj kući, kojem je prisustvovao američki specijalni izaslanik Steve Witkoff i partneri iz Zaljeva – samo dan prije američkih zračnih udara na iranske ciljeve.
Jedna od ključnih tačaka uključuje ulaganje od 20 do 30 milijardi dolara u novi iranski nuklearni program bez obogaćivanja, namijenjen isključivo civilnim energetskim potrebama. Novac, prema tvrdnjama zvaničnika, ne bi dolazio direktno iz SAD-a, već bi ga finansirale arapske zemlje saveznice.
Osim toga, razmatra se ukidanje određenih sankcija i omogućavanje Iranu pristupa oko 6 milijardi dolara zamrznutih sredstava u inostranstvu. Još jedna ideja je rekonstrukcija postrojenja Fordow, koje je pogođeno američkim bombama, u civilni objekat – uz finansijsku podršku zaljevskih zemalja.
“Ima mnogo ideja koje se razmatraju, neke su prilično kreativne”, rekao je jedan izvor blizak pregovorima.
Iako su javne izjave Donalda Trumpa umanjivale značaj postizanja novog sporazuma – rekavši da mu “nije stalo da li će biti sporazuma ili ne” – njegovi savjetnici, uključujući i Witkoffa, snažno zagovaraju dogovor koji bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje.
SAD ne spori pravo Irana na civilni nuklearni program, ali zahtijeva da uranij za takav program bude uvezen, a ne obogaćen unutar zemlje. Model se upoređuje s programom Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Pregovori su dosad vođeni putem posrednika, ponajviše Katara, koji je odigrao ključnu ulogu u postizanju krhkog primirja između Irana i Izraela. Planira se i direktni sastanak, iako datumi još nisu potvrđeni.
Uprkos tenzijama, nada postoji – Trumpova administracija vjeruje da bi nedavni udari mogli natjerati Teheran da pristane na strožije uslove. No, iranski parlament je ove sedmice donio zakon kojim se prekida saradnja s UN-ovom agencijom za atomsku energiju, što bi moglo signalizirati suprotan pravac.
Podsjetimo, prije izbijanja sukoba, SAD i Iran su održali pet rundi pregovora, a šesta je planirana u Omanu – ali je otkazana zbog izraelskih udara.
I dok predsjednik Trump balansira između javne nezainteresiranosti i diplomatskih napora iza kulisa, ključna poruka ostaje: bez obogaćivanja uranija, ali uz mogućnost civilne nuklearne energije – i spremnost SAD-a na pregovore, piše Forbes.