Izjava je dobila podršku svih 32 članice NATO-a, naveli su diplomate, ali će postati zvanična tek nakon što je odobre lideri, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa, na samitu u Hagu u srijedu.
Španski premijer Pedro Sanchez je ranije blokirao prijedlog teksta, tvrdeći da bi obavezivanje na cilj od 5% bilo nerazumno i kontraproduktivno. Španija je u 2024. godini izdvajala 1,24% BDP-a za odbranu, prema procjenama NATO-a.
Diplomate su prevazišle Sanchezove prigovore tako što su promijenile formulaciju u vezi sa obavezom povećanja izdvajanja – umjesto “obavezujemo se”, sada piše “saveznici se obavezuju”. To je omogućilo Sanchezu da tvrdi da ta obaveza neće važiti za Španiju.
„U potpunosti poštujemo legitimnu želju drugih zemalja da povećaju ulaganja u odbranu, ali mi to nećemo učiniti“, rekao je Sanchez u obraćanju na španskoj televiziji u nedjelju.
NATO funkcioniše na principu konsenzusa, što znači da sve članice moraju odobriti izjavu da bi ona bila usvojena.
Zvaničnici NATO-a tvrde da su značajna povećanja odbrambenih troškova potrebna kako bi se odgovorilo na rastuću prijetnju iz Rusije i omogućilo Evropi da preuzme veću odgovornost za svoju sigurnost, dok se američka vojska fokusira na Kinu.
Trenutni cilj NATO-a za odbrambena izdvajanja je 2% BDP-a, ali Trump je insistirao na povećanju na 5%, iako je u petak nagovijestio da taj cilj ne bi trebalo da se odnosi na Sjedinjene Države.
Prema planu generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, zemlje bi došle do 5% BDP-a povećanjem osnovnog cilja od 2% na 3,5% za odbranu, dok bi dodatnih 1,5% bilo izdvojeno za srodne stavke kao što su prilagođavanje puteva i mostova za vojna vozila, te sajber sigurnost.
Rutte je prvobitno predložio da se novi cilj ispuni do 2032. godine, ali je konačni rok u tekstu pomjeren na 2035. godinu, sa planiranom revizijom cilja 2029.