„Ne želim da Evropa postane Sjedinjene Američke Države, ali želim da njena produktivnost i funkcionalnost rastu“, izjavila je ona za Euronews.
„U Evropi uživamo u tome što smo ‘lifestyle super-sila’. Ako ne postanemo produktivniji, mogli bismo izgubiti tu prednost“, dodala je.
Georgieva je govorila uoči objavljivanja nove izjave MMF-a u četvrtak, koja donosi ekonomske preporuke za zemlje eurozone.
Ključna poruka MMF-a je da Evropa mora ubrzati napredak u okviru jedinstvenog tržišta koje omogućava slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi među državama članicama.
„U Evropi nema carina, ali to ne znači da nema prepreka – regulatornih i drugih“, rekla je Georgieva.
MMF procjenjuje da regulatorne i druge barijere u jedinstvenom tržištu djeluju kao da postoji carina od 44% na robu i čak 110% na usluge.
Poređenje sa SAD-om
Georgieva je ukazala da se u SAD-u 70% proizvedenih dobara plasira u druge savezne države, dok se u Evropi 70% proizvodnje konzumira unutar države u kojoj je nastala, a samo 30% izvozi. To, kaže, ograničava rast, jer tržišta ostaju manja i manje konkurentna.
„Ako bi Evropa zaokružila jedinstveno tržište, u roku od 10 godina BDP bi porastao za 3%“, istakla je Georgieva.
Da bi se ostvario napredak, MMF preporučuje smanjenje regulatorne fragmentacije, podršku mobilnosti radne snage, olakšanje prekograničnih bankarskih spajanja, integraciju energetskog tržišta i napredak u razvoju Unije tržišta kapitala (CMU)
Cilj CMU-a je omogućiti slobodan protok investicija i štednje između članica, olakšati pristup finansiranju i podstaći rast i zapošljavanje. MMF preporučuje i da EU poveća upoznatost institucionalnih investitora sa rizičnim kapitalom i ukloni prepreke za ulaganja u tu klasu imovine.
Makroekonomski izgledi
MMF predviđa umjeren rast eurozone od 0,8% u 2025. godini, koji bi mogao porasti na 1,2% u 2026., prenosi Investitor me.
Međutim, trgovinske i geopolitičke tenzije nastaviće da utiču na raspoloženje investitora, potrošnju i ulaganja.
Po pitanju kamata, MMF smatra da je „monetarna politika blizu neutralnog stava opravdana“, jer se inflacija približava ciljanih 2% Evropske centralne banke.
Kada je riječ o fiskalnoj održivosti, MMF predlaže da zemlje sa jakim javnim finansijama podrže one sa manjim fiskalnim prostorom.
„Ključno je pažljivo sprovođenje fiskalnih pravila EU, kako bi se zemljama sa niskim fiskalnim rizicima i ambicijom da povećaju potrošnju u cilju rasta i otpornosti – to ne onemogućilo samim pravilima“, poručuje se u izjavi MMF-a, prenosi Biznis.ba.