“Ovim izmijenjenim zakonom EU će biti u boljoj poziciji da reaguje na situacije u kojima se zloupotrebljava putovanje bez viza ili radi protiv interesa EU. Putovanje bez viza u EU koristi i stranim državljanima i EU. Ali ako građani trećih zemalja zloupotrebljavaju ovu prednost, EU mora imati sve potrebne alate za ispravljanje situacije. Ovi instrumenti mogu izvršiti pritisak na zemlje koje izbjegavaju saradnju u sprečavanju i borbi protiv ilegalnih migracija”, stoji u objašnjenju ove odluke, koja je objavljena na stranici Savjeta EU.
Vizna politika
Ono što bi moglo dovesti do suspenzije bezviznog režima su nedostatak usklađivanja vizne politike zemlje koja ima bezvizni režim s EU. Napomene radi, BiH ima bezvizni režim s zemljama poput Rusije, Kine i Turske, a EU odavno traži od BiH da se uvedu vize za ove zemlje. Ovo bi moglo biti iskorišteno kao razlog za pokretanje mehanizma protiv BiH.
“Neusklađenost bezviznog režima neke zemlje s viznom politikom EU, u slučajevima kada zbog geografske blizine te zemlje EU to može dovesti do povećanog broja neovlaštenih dolazaka građana drugih trećih zemalja”, navedeno je u objašnjenju. Ovdje se očigledno misli na situaciju kada, naprimjer, migranti s teritorije BiH ulaze na teritoriju EU.
Takođe, kao mogući razlog za suspenziju bezviznog režima, navedeni su bezbjednosni propusti, naprimjer u slučaju nedostataka u dokumentima koji se koriste za prelazak granice.
Ovi razlozi za suspenziju, kako je navedeno, dodaju se postojećim razlozima kao što je povećanje broja zahtjeva za azil od strane državljana zemlje za koju je stopa priznavanja azila niska ili povećanje broja državljana trećih zemalja kojima je odbijen ulazak ili za koje se utvrdi da prekoračuju boravak.
“Novo zakonodavstvo će sadržavati pragove za neke od ovih razloga za suspenziju. To će dovesti do veće jasnoće o tome kada bi suspenzija viznog režima trebala stupiti na snagu i učiniti mehanizam efikasnijim. Prag od 30 odsto kvantificira značajan porast slučajeva odbijenog ulaska i prekoračenja boravka, zahtjeva za azil i teških krivičnih djela. Prag za procjenu da li se stopa priznavanja azila treba smatrati niskom utvrđen je na 20 odsto”, pojašnjeno je.
Važenje suspenzije
Jedna od odluka odnosi se i na produžavanje važenja suspenzije bezviznog režima sa devet na 12 mjeseci, s tim da početni period može biti produžen na 24 mjeseca.
“Ova privremena faza suspenzije omogućiće Evropskoj komisiji da započne dijalog s trećom zemljom kako bi dotična zemlja mogla otkloniti okolnosti koje su dovele do suspenzije. EU može odlučiti trajno ukinuti bezvizni režim putovanja ako treća zemlja ne riješi razloge koji su doveli do privremene suspenzije.
Savjet i EP su se takođe složili da unaprijede mehanizam tako što će omogućiti ograničavanje vizne slobode i donosiocima odluka odgovornim za kršenje temeljnih prava i obaveza u spoljnim odnosima.
Političari
Ovo je zanimljiva odredba koja znači da bi suspenzija bezviznog režima mogla biti ograničena na nosioce političkih funkcija za koje EU utvrdi da su odgovorni za kršenja ljudskih prava i političku nestabilnost.
“Trenutno su svi građani pogođeni drugom fazom suspenzije, ali to može biti nesrazmjerno kada je vlada jasno odgovorna za situaciju. Prema novim pravilima, dodatna 24-mjesečna faza suspenzije ne bi automatski uticala na cijelo stanovništvo. Umjesto toga, u gore navedenim situacijama, EU bi mogla odlučiti da nastavi ciljati vladine službenike i diplomate”, pojašnjeno je.