Na listi najljepših gradova Jadrana, The Telegraph je visoko rangirao Rovinj, opisujući ga kao „primamljivi mali grad na poluostrvu s crkvom na vrhu brežuljka, ribarskom lukom, restoranima, modernim hotelima i bogatom turističkom ponudom“.
Rovinj je, po njihovom mišljenju, primjer destinacije na kojoj se gosti lako zaljube u ambijent, šarm starog grada i prirodne ljepote.
S druge strane, na listi najružnijih obalnih mjesta, svoje je mjesto našao grad Ploče. U opisu se navodi kako je riječ o oronuloj luci s petrohemijskim terminalima, silosima za žitarice i izrazito industrijskim karakterom. The Telegraph navodi i da njegova pozicija na ušću Neretve može prevariti putnike da pomisle kako je riječ o atraktivnoj lokaciji za odmor, no ističu kako “to nije mjesto na kojem biste željeli da se zadržavate”.
Iako Ploče nemaju razvijen klasičan turistički sadržaj, istaknuta je njihova funkcionalna važnost kao luke i prometnog čvorišta. Grad ima željezničku povezanost sa Sarajevom (koja trenutno funkcioniše sezonski), te trajektnu liniju prema Trpnju na Pelješcu.
Osim Ploča, na listi najneprivlačnijih evropskih primorskih destinacija našli su se i:
Monako – kritikovan zbog masovne izgradnje i betonskih panorama,
Ostia (Italija) – „nedostatak zelenila i zanemareni obalni dijelovi“,
Kemer (Turska) – karakterističan po turističkim kompleksima bez identiteta,
La Línea de la Concepción (Španija) – grad uz rafineriju i tanker luku,
Laganas (Grčka) – masovni turizam i bučni noćni život,
Albufeira (Portugal) – pretrpana modernim zgradama za turiste
Ovakva ocjena britanskog magazina izazvala je različite reakcije. Dok neki podržavaju ovakve rang-liste kao svojevrsno upozorenje turistima, drugi smatraju da se time zanemaruje lokalni kontekst i stvarne vrijednosti koje određena mjesta nose za svoje stanovnike i specifične oblike turizma.
Ploče, iako nemaju razvijen klasičan ljetovališni sadržaj, za mnoge su važne zbog funkcionalne luke, blizine Neretve i važnosti u pomorskom i teretnom prometu Hrvatske.
The Telegraphove liste ponovno su otvorile pitanje koliko su turističke liste subjektivne i u kojoj mjeri uzimaju u obzir širi društveni i kulturni kontekst, a ne samo vizualni dojam i ponudu namijenjenu masovnom turizmu.