Na kraju samita, predsjednik Albanije Bajram Begaj, predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova i predsjednik Bugarske Rumen Radev, čija će zemlja sljedeća preuzeti predsjedanje inicijativom, objavili su zajedničku izjavu. Deklaraciju nisu podržale Srbija, koju je predstavljao premijer Đuro Macut i Bosna i Hercegovina koju je predstavljala predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
Begaj je rekao da je samit SEECP-a potaknuo napore za jačanje stabilnosti i prosperiteta, kroz regionalnu saradnju i integraciju u Evropsku uniju. Podsjetio je da je moto albanskog predsjedavanja inicijativom glasio “Oblikovanje naše evropske budućnosti“.
“Razgovori su poslužili za produbljivanje konstruktivnog dijaloga i potvrdu naše predanosti zajedničkoj evropskoj budućnosti. Integracija ostaje ključan korak prema ujedinjenijoj i sigurnijoj Evropi. Potencijal regije za razvoj je velik. Proces pristupanja Evropskoj uniji transformativni je alat za promicanje mira, stabilnosti i prosperiteta“, rekao je Begaj.
Begaj: Srbija i BiH odbile Deklaraciju sa samita
Begaj je dodao da je rat u Ukrajini jasno pokazao da su mir, sigurnost i stabilnost u jugoistočnoj Evropi dio šire evropske sigurnosne arhitekture.
“Albanija izražava zabrinutost zbog rastućih napetosti između Izraela i Irana. Ovaj sukob ima ozbiljne posljedice za Bliski istok i šire“, rekao je.
Dodao je da se Albanija brzo kreće prema evropskim integracijama, dodajući da strateški cilj Turane ostaje završetak pregovaračkog procesa do 2027. i članstvo u EU do 2030. godine.
U međuvremenu, Begaj je u izjavi za medije rekao da je Deklaraciju sa samita u Tirani podržala većina država članica SEECP-a, ali da su je odbile Srbija i Bosna i Hercegovina.
“Beograd i Sarajevo imali su svoje zahtjeve o sigurnosnim pitanjima“, rekao je Begaj.
Begaj je izjavio da je pitanje sankcija protiv Kosova nepravedno pitanje i da je, prema njegovom mišljenju, trebalo biti riješeno davno prije.
Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova izjavila je da postoje prepreke koje su zaustavile ili ometale evropske integracije regije te je dodala da su potrebne promjene u tom procesu.
Dodala je da se suočavaju s egzodusom i depopulacijom te da mladi ljudi napuštaju zemlje, ističući da je ovo značajan trend koji se mora zaustaviti.
“Ne bismo trebali postati geoekonomska periferija. Potrebna nam je saradnja u pogledu infrastrukture, energetike, digitalizacije, jer ćemo saradnjom izgraditi konkurentniju regiju. Često kažem da ne bismo trebali očekivati da ćemo biti poštovani ako se ne poštujemo. Podržavamo zajedničku integraciju i integraciju našeg tržišta u Evropsku uniju“, rekla je.
Davkova je dodala da da vjeruje u regionalno jedinstvo.
Bugarski predsjednik: Cilj nam je ubrzati evropsku integraciju zemalja u regiji
Bugarski predsjednik Rumen Radev najavio je da će predsjedavanjem inicijativom ne samo dodatno razviti ono što je do sada postignuto, već i dati sve od sebe da riješe i prevladaju sve izazove s kojima se suočava regija i druge zemlje.
Rekao je da je saradnja usmjerena na rezultate ključna za razvoj regije kao mjesta sigurnosti, stabilnosti i napretka.
“Iz tog razloga, prioriteti predsjedavanja prirodno će biti usmjereni upravo na ubrzanje evropske integracije zemalja u regiji na temelju zasluga“, rekao je.
Obratio se i predsjednici Sjeverne Makedonije povodom njezine izjave o preprekama evropskim integracijama.
“Ne govorimo o neriješenim bilateralnim odnosima. Ne govorimo o vetu ili zaustavljanju procesa susjedne zemlje, ali svi razumiju da od evropskog konsenzusa iz 1992. govorimo o unutarnjim izazovima vladavini prava i ljudskim pravima. Želio bih vas uvjeriti da je Bugarska najbliža zemlja i ima goruću želju pružiti ruku i pomoći kako bi vaše društvo i država mogli brže odgovoriti na izazove i provesti Kopenhaške kriterije“, rekao je.
Proces saradnje jugoistočne Europe pokrenut je 1996. godine i regionalna je inicijativa kojoj je cilj stvoriti atmosferu povjerenja, dobrosusjedskih odnosa i stabilnosti.
Dio inicijative su Albanija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Turska, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Grčka, Rumunjska, Srbija, Hrvatska, Moldavija, Crna Gora i Slovenija.