Ekonomija

Cijena barela nafte iznad 70 dolara, a sukob na Bliskom istoku tek počeo

Najnoviji rast cijena nafte komplicira stvari i sužava prostor za manevar Fedu.

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH
Ilustracija

Unatoč izostanku opipljivih pomaka u pregovorima s Iranom, američki je predsjednik tjednima neumorno zračio optimizmom, dajući naslutiti sretan epilog kompleksne političke igre i potpisivanje novog pakta s iranskim vlastima (uvelike na tragu onoga koji je Barack Obama potpisao, a Donald Trump 2018. godine jednostrano raskinuo).

No priča je prošle sedmice poprimila bitno drukčije konture, a njegov optimizam naprasno ostao bez pokrića: na samom isteku roka od 60 dana koji je Trump postavio kao svojevrsni ultimatum Teheranu, ministarstvo obrane je (bez jasnog obrazloženja) odlučilo povući dio osoblja iz regije, raspirujući nagađanja o mogućoj eskalaciji konflikta i vojnom sukobu koji bi dodatno podigao (ionako povišene) tenzije na Bliskom istoku.

Time posljedično i na tržištu nafte: u kombinaciji s povoljnim fundamentima cijena WTI sirove nafte je, dobrim dijelom upravo zahvaljujući uvjerenju u mirno rješenje spora s Iranom, od početka godine kontinuirano klizila nizbrdo i početkom travnja, nedugo nakon kontroverzne najave recipročnih carina, skliznula sve do 55 dolara i najniže razine u posljednje četiri godine. Samo dva mjeseca kasnije, stvari danas izgledaju bitno drukčije – cijena barela WTI sirove nafte primakla se na korak do okruglih 70 dolara po barelu i otvara mogućnost bitno drukčijeg scenarija koji nipošto nije po volji Bijele kuće.

Predmet spora je, dakako, proces obogaćivanja urana: iranska strana uporno ponavlja kako je riječ o sastavnom dijelu civilnog nuklearnog programa, dok Izrael i Bijela kuća vjeruju kako su iranske ambicije puno veće, a krajnji cilj stvaranje nuklearnog oružja, čime bi se drastično narušio odnos snaga u regiji. Budući da Izrael već godinama zagovara vojno rješenje (uništavanje ključnih instalacija), recentne izjave američkih dužnosnika, začinjene Trumpovom objavom kako više “nije toliko uvjeren” u uspješan završetak pregovora, sada bitno povećavaju mogućnost vojnih udara i rasplamsavanja sukoba. Pritom nimalo ne pomažu ni ratoborne izjave iranskih dužnosnika koji u slučaju napada najavljuju adekvatan (vojni) odgovor na američke mete u susjedstvu, piše Poslovni.hr.