Bosnainfo: Crna Gora je ostvarila znatan napredak na evropskom putu. Segment ljudskih prava je jedan od vrlo bitnih na ispunjavanju uslova ka Evropskoj uniji. Koliko ste zadovoljni tim procesom i gdje je Crna Gora na tom putu ispunjavanja ljudskih prava i Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama kada se tiče prakse?
Gjeka: “U procesu koji je ispred nas, procesu EU integracija Crna Gora je najviše, odnosno da kažem najduže pregovarala i otvorila pregovore od 2010., odnosno 2012. godine. Politička situacija je bila razlog što smo toliko kasnili. Ali, za godinu, godinu i po dana smo mi već smo veoma napredovali. Prošle goldine smo dobili IBAR. To znači da smo napravili dobre korake na procesu pristupanja Evropskoj uniji. Sada nam predstoji još posla u svim segmentima.
Ono što je jedan od njih su svakako ljudska prava. Naravno to je veoma osjetljivo pitanje, jer građanin od momenta kada se probudi poziva se na ljudska prava, odnosno vladavinu ljudskih prava. Mi smo radili puno na tome. Imamo zakone na kojima radimo, koji obuhvataju najosjetljivije i najranjivije grupe.
To je prvenstveno LGBTQ oblast. I mi smo već kao Vlada Crne Gore završili zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. To noramalno sada čeka, s obzirom da imamo neke osobe koje su malo konzervativnije i još nisu za taj zakon. Čekamo taj dogovor unutar Vlade Crne Gore da bi onda išao na Skupštinu Crne Gore.
Također, imamo sada već nešto što smo prije par dana dobili kao Mišljenje Evropske komisije za krovni zakon a to je zakon o zabrani i zaštiti diskriminacije i jednakosti koji je jedan od tri ključna zakonska rješenja o zatvaranju Poglavlja 19. u pregovorima sa EU. Bez ovog zakona se ne može zatvoriti Poglavlje 19.
Imamo i radimo i na zakonu o rodnoj ravnopravnosti koji ćemo uraditi u narednom periodu. Tu je svakako i zakon osoba sa invaliditetom. Imamo dosta tih ranjivih grupa sa kojim radimo na unapređenju tih oblasti.
Unutar Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore imamo i Sektor za Rome. Imamo sastanke na ministarskom nivou kada je integracija Roma u društvo u pitan ju. Prošle godine smo imali u Berlinu sastanak. Radi se o sastancima zemalja Zapadnog Balkana na nivou ministara, i svake godine imamo neke zaključke koje usvajamo. Kada je proces uključivanja Roma i Egipćana u društvo imamo tu dosta aktivnosti. Napredovali smo na stanju ljudskih prava.
Pravo na jezik, kulturu i obrazovanje temelj svakog društva
Naravno, uvijek se radi. Sada ono što imamo jeste, a bit će veoma interesantno jeste da smo prije dvije godine podnijeli izvještaj, kvartalni, koji se dostavlja o stanju ljudskih prava u Ženevu. Imamo sam privilegiju da budem šef delegacije Crne Gore i da branim taj izvještaj pred članicama u Ženevi koji su postavljali pitanja iz tih zemalja. Sada ono što je interesantno mi treba da imamo neki tim od svih institucija koji će da izvještava o preporukama koje smo mi dobili prije dvije godine. To je nama traženo kada je bio visoki komesar za zaštitu ljudskih prava Volker Turk kod nas prije nekoliko nedelja. Mi smo u kontaktu sa njima, oni nam pomažu, asistiraju, da formiramo radnu grupu za koju će na kraju naravno Vlada Crne Gore da da zeleno svjetlo. U njoj će biti svi ključni državni organi: ministarstva, sudstva, tužilaštva… da bi zajednički kontinuirano radili. To znači da informacije neće ići iz jednog i drugog ministarstva nego će da se sakupljaju na jedno mjesto kako bi se što efikasnije izvještavalo o stanju ljudskih prava”.
Bosnainfo: Kada govorimo o ljudskim pravbima, a pomenuli ste i vi Rome kao nacionalnu manjnu, inače pitanje nacionalnih manjina je jedno od onih na kojim posebno insistira EU. Kakvo je stanje prava nacionalnih manjina u Crnoj Gori i šta činite da bi se unaprijedila njihova uključenost u svakodnevni život?
Gjeka: “Kada pričamo o manjinama sada je stanje, ako uporedimo sa onim stanjem iz 90-tih, razlika je ogromna. Norlamno da je neuporedivo. Ne zaboravljamo kako su prošle manjine 90-tih godina u Crnoj Gori. I sam kao pripadnik manjine normalno da znam da nije baš bila dobra i lijepa atmosfera za nas. Istrajali smo u tome. Tamo 1996-97. Crna Gora se okrenula protiv politike Miloševića na put koji smo danas stigli. Od tog momenta, od tog trenutka manjine su zapravo igrale ključnu ulogu države Crne Gore da stigne gdje je danas.
Oko 30 posto po posljednjem popisu u Crnoj Gori nepravoslavci, odnosno to su pripadnici manjina među njima Bošnjaci, Albanci, Hrvati, Romi… To otprilike ide do tog procenta. To je ogroman udio u cjelokupnom crnogorskom stanovništvu. U svim segmentima života oni su bili ključni. Kako za nezavisnost Crne Gore, od glasanja za NATO u Parlamentu, pa do podrške koju daju manjine i danas da Crna Gora napreduje u procesu pristupanja, odnosno procesu integracije u EU. Svo vrijeme manjine su igrale ključnu ulogu od te 97. kako smo krenuli ovim putem.
Ima tu još da se radi, ali mislim da su manjine donekle dobro integrisane u sistem od lokalnog do državnog nivoa. Naročito, posljednjih tri-četiri godine intenzivno radimo na državnom nivou, u svim segmentima društva. Ima još da se svakako radi, jer uvijek može bolje i bolje.
Ali, mislim da kao manjine možemo da budemo zadovoljni gdje smo danas. Uvijek imamo i mi 20 posto političkih subjekata koji ne misle kao ostali. Ipak, dominantno, prema istraživanjima oko 85 posto su za da Crna Gora bude članica EU i da Crna Gora nastavi na evropskom putu.
Ako uporedimo kada je Crna Gora postala članica NATO-a kolikoi je procenat bio tada i danas to je normalno da je značajno skočilo. Tada je bilo ispod 50 posto, a danas je više od 70 posto. Tako isto i sa nezavisnosti. Kada je Crna Gora postala nezavisna bilo je 55,5 posto podrške, a sada je prema istraživanjima između 60 i 70 posto.
Znači u svim segmentima kao društvo ne možemo nazad, nego da uvijek pratimo, da kažem da budemo oprezni prema tim političkim strukturama, da nas ne vrate u neka mračna vremena koja smo već ostavili iza nas”.
Prava manjina i žena treba stalno unapređivati
Bosnainfo: Kada govorimo o pravima manjima i generalno o manjinama u svakoj zemlji prvo što se misli je pitanje upotrebe jezika, prava na obrazovanje na vlastitom jeziku. Kako je to uređeno u Crnoj Gori i koliko ste zadovoljni da svaka od većih nacionalnih manjina može da ostvari svoje pravo na jezik, obrazovanje i sve ono što ih veže za svoje korijene?
Gjeka: “Pokušat ću objasniti na primjeru manjine kojoj ja pripadam. Da bi napravili sliku kako je zakonom organizovano jezik manjina i kako se upotrebljava. Kod nas je vrlo interesantno da Zakon o manjinskim pravima se glasa dvotrećinskom većinom.
To je uspostavljeno Ustavom 2007. godine kao pravilo da država jednostavno stavlja taču, odnosno da nam se ne dešavaju te stvari koje smo imali prije 90-zih godine. Zbog toga to je kao neki garant da se prava manjina ne diraju.
Možda je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja koja ima taj zakon tako uređen. Svaka promjena tog zakona opet treba da ima dvotrećinsku podršku u Parlamentu Crne Gore da bi mogala ta zakonska rješenja da se izmijene i dopune.
Jezik manjina je po zakonu može da se upotrebljava na svim nivoima. To znači da ako imaš potrebu onda i na državnom nivou. Govorim o albanskoj manjini, pošto albanski jezik ne spada u slavenske jezike i po prirodi je drugačiji. Upotrebljava se na lokalnom nivou, opštinama gdje manjine čine većinu kao što su Ulcinj ili Tuzi. Dakle upotrebljava se na loklanim nivou u svim segmentima. Opet ako ne znaš u sudstvu i tužilaštvu možeš da imaš prevodioca, sve je tako dozvoljeno.
Mi smo prije tri godine imali inicijative u Vladi oko digitalizacije albanskog jezika, što je nešto novo. Kako ide ta digitalizacija i procesi vještačke inteligencije idu veoma brzo, normalno da treba čuvanje jezika da ide zajedno.
Država u svim segmentima manjinama pomaže. Ne samo da sačuva jezik manjina nego i u svim segmentima kultura. Imamo Fond manjina čiji je osnivač Skupština Crne Gore koji raspodijeli veliki novac upravo radi očuvanja jezika, kulture manjina.
Drugi izvor finansiranja je preko Ministarstva ljudskih i manjinskih prava gdje u svim segmentima manjine od jezika, kulture, obrazovanja, odnosno svim segmentima društva se finansiraju projektri. Imamo šest sektora u Ministarstvu gdje su najosjetljivije grupe. Baš zbog ovih projekata očuvanja jezika i kulture manjina radimo puno na tome”.
Bosnainfo: Koliko je učšće žena u političkom i javnom životu Crne Gore s obzirom da je i to jedno od važnih pitanja kako Istanbulskom konvencijom, ali i onim na kojim insistira sama EU. Kako ste zadovoljni tim procesima i šta će se u narednom periodu raditi da bi se poboljšala vidljivost žena?
Gjeka: “Moja prisutnost na Međunarodnoj konferenciji „Žene, mir i sigurnost“ u Sarajevu je to da pokažemo posvećenost zastupljenosti žena u političkom, javnom i društvenom životu, na mjestima odlučivanja, odnosno svim segmentima društva. Normalno, da u Crrnoj Gori na tome ima još da se radi. Ne kažem da je loše. Ima pomaka. Itekako ima pomaka. U svim segmentima. Sada su žene puno jače i ekonomski nego što su bile ranijih godina.
Sada su više zastupljene. Imamo Zakon o izboru odbornika i poslanika nonaj koji je na snazi. A, čekamo da se normalno izmjeni i da imamo novi zakon o izboru odbornika i poslanika što se tuiče izborne reforme. Prema sadašnjem koji je na snazi imamo da oko 30 posto žena moraju da budu na svim listama i odbornika i poslanika i da budu zastupljene u lokalnim parlamentima i na državnom nivou.
Ali, taj procenat još uvijek nije na onom nivou gdje bi trebao da bude. Ono što je ispred nas je integracioni proces koji veoma pomaže u svim segmentima u društvu. To se nadam da i u drugim zemljama Zapadnog Balkana da postignu to što je Crna Gora sada.
Očekujem da ambiciozno, a i Vlada je postavila neke ciljeve da mi imamo 2028. godinu u kojoj ćemo proces završiti. Nije nemoguće, ako nastavimo sa reformama, ako budemo radili na zatvaranju svih poglavlja koje imamo kao država kao obavezu. I jedan od tih je upravo i ovaj koji se odnosi na rodnu ravnopravnost. Mi smo oformiri radnu grupu koja će da radi strategije i da radi na zakonu o rodnoj ravnopravnosti. A, to smo u Planu rada Vlade predvidjeli da sljedeće godine imamo novi zakon o rodnoj ravnopravnosti”.
Važna regionalna saradnja po pitanju ljudskih i manjinskih prava
Bosnainfo: Kada govorimo generalno o stanju ljudskih prava i saradnji šta mislite šta bi trebalo u zemljama regiona, odnosno Zapadnog Balkana, odnosno šta bi nam moglo biti jedinstveno da zajednički radimo na ispunjavanju uslova potrebnih za pristup EU. Koliko možemo zajedno iskoristiti recimo BiH neke primjere Crne Gore i obratno, odnosno šta možemo uzajamno da uradimo kako bi smo poboljšali stanje društva?
Gjeka: “Vaše pitanje je postavljeno na mjesto. Moje aktivnosti su uveliko fokusirane na regionalnoj povezanosti. Regionalna saradnja je jedna od ključnih za mene. Tako i mi možemo da uspostavimo saradnju u svim segmentima. Ono što smo imali jučer na Međunarodnnoj konferenciji „Žene, mir i sigurnost“ u Sarajevu je način, kao i ono što imamo svake godine na nivou ministara integracija Roma u svim segmentima u društvu, tako i u svim segmentima ljudskih prava možemo imati regionalnu saradnju i ovakve konferencije koje su veoma važne. Tu uvijek dolazi do nekih dobrih razmjena iskustava. Kažem ja sam jedan od rijetkih koji je što se tiče ovih segmenata ljudskih prava, ovo je sada moj prvi dolazak u Bosnu, ali za tri godine sam u zemljama Zapadnog Balkana već uspostavio neke kotakte baš o ovoj temi”.
Bosnainfo: Šta onda možemo očekivati u narednom periodu kao neke korake i inicijative o zajedničkoj saradnji na Zapadnom Balkanu?
Gjeka: “Očekujem saradnju na regionalnom nivou. Osvrnuo bi se detaljno, generalno da imamo neku konferenciju o stanju ljudskih prava, i manjinskih prava. Pošto obuhvatamo i jednu i drugu oblast kao ministarstvo mislim da bi se trebali osvrnuti i na jedno i na drugo. Ne može jedna konferencija sve da obuhvata. Ali, jedna bi bila posvećena kao sastanak zemalja Zapadnog Balkana posvećena ljudskim pravima, a neka druga bi se odnosila kao sastanak o manjinskim pravima. Za mene bi bilo vrlo interesantno da dijelimo naša iskustva. Veoma sam otvoren na ovim temama, da ono što je uvijek najpraktičnije i najviše što možemo kao svaka zemlja da se prilagodi i da bude najbolje moguće stanje za svoju državu. Mislim da je to ista tema za sve nas, a negdje približno svi imamo isto stajalište kada je u pitanju segment ljudskih i manjinskih prava”.
Inače, Gjeka je nakon dugo vremena po prvi put stigao u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.
“Poslije 36 godina dolazim u Bosnu, u Sarajevo. Od kada smo bili djeca, maturanti. Baš mi je interesantno i normalno volim da imamo regionalnu saradnju. Pokušavam, od kada sam na ovoj funkciji u Vladi Crne Gore već tri godine, da imamo neku saradnju počev od Bosne, Makedonije, Albanije, Kosova, Slovenije, pa i Srbije. Mislim da je to veoma važno”, rekao je Gjeka.
Fatmir Gjeka rođen je 17. aprila 1975. godine u Baru. Završio je Ekonomski fakultet Univerziteta “Luigj Gurakuqi”u Skadru, 1997. godine.
Obnašao je niz dužnosti u Opštini Ulcinj, među kojima je bio i gradonačelnik tog grada, a u više navrata je biran i za poslanika u Skupštinu Crne Gore kao predstavnik Albanaca.